Kombo kriza gura polovinu EU u psihološke probleme

Gotovo dve trećine ispitanika, odnosno 62%, je odgovorilo da su aktuelne krize: invazija Rusije na Ukrajinu, klimatska kriza, nezaposlenost, rast troškova hrane i energenata donekle ili mnogo uticale na njihovo mentalno zdravlje.

Ljudi pored reke, Foto: Mašina

Gotovo polovina stanovništva EU, čak 46%, prijavila je da je tokom prošle godine iskusila emocionalne ili psihosocijalne probleme. Ove podatke otkriva istraživanje Eurobarometra sprovedeno u junu 2023. o kom izveštava portal Social Europe. To je značajno pogoršanje u odnosu na situaciju pre pandemije koronavirusa (i eskalacije svih ostalih kriza) kada se sa poremećajima mentalnog zdravlja borio svaki šesti stanovnik Unije.

Samoocena psihološkog stanja je varljiva, mogao bi neko pomisliti – šta ako su pitanja bila sugestivna, ispitanici preuveličali svoje probleme, a ustvari samo ponekad bili tužni i uznemireni? Šta može da fali tim zapadnoevropljanima? Pa, mnogo toga, ispostavlja se u istom istraživanju.  

Strah od rata, nepovoljni uslovi rada, rast troškova i klimatska kriza

Dve trećine ispitanika Eurobarometra, odnosno 62%, je navelo da su aktuelne krize: invazija Rusije na Ukrajinu, klimatska kriza, nezaposlenost, rast troškova hrane i energenata donekle ili mnogo uticale na njihovo mentalno zdravlje.

Između 11 i 27 odsto uzroka poremećaja mentalnog zdravlja pripisano je lošim uslovima rada. „Nesigurno zaposlenje, velika opterećenja, poslovi koji se ponavljaju, nedostatak autonomije i nejasne uloge na poslu značajno doprinose stresu i nezadovoljstvu zaposlenih“, apostrofira Sonia Nawrocka za Social Europe.

Izveštaj Eurobarometra nadovezuje se na postojeće studije rađene u EU i pojedinačnim zemljama članicama. Tako je na proleće 2022. godine 44% radnica i radnika u uniji (sa dodatkom Norveške i Islanda) prijavilo povećan stres na poslu. Nešto manje, 38% radnica i radnika u Holandiji, Nemačkoj, Francuskoj, Italiji, Španiji i Poljskoj procenilo je da su u visokom riziku od poremećaja mentalnog zdravlja. Anksioznost je na vrhu liste kao najrasprostranjenije stanje, naglašava Nawrocka, pogađajući 17% ispitanika, a za njom slede poremećaji spavanja (14%) i depresija (12%).

Pandemija mentalnih poremećaja

Podsetimo, problemi sa mentalnim zdravljem su u porastu širom sveta. Po podacima koje je na Svetski dan mentalnog zdravlja, deseti oktobar, prošle godine preneo Institut za mentalno zdravlje Vojvodine, svaka osma osoba na svetu živi sa mentalnim poremećajem. Od nekog oblika mentalnih ili neuroloških poremećaja pati preko petine odraslih starijih od 60 godina, ali i svaki sedmi tinejdžer i adolescent uzrasta od 10-19.

Štaviše, Svetska zdravstvena organizacija (SZO) prepoznaje da depresiju, anksioznost i poremećaje ponašanja kao vodeće uzroke bolesti i invaliditeta među adolescentima. Od depresije u svetu pati svaka dvadeseta osoba.

Social Europe je i ranije skretao pažnju na rasprostranjenost mentalnih tegoba u razvijenim zemljama EU. Tako smo 2022. preneli da su mentalne tegobe odgovorne za trećinu vremena koje građani bogatih evropskih zemalja provedu zdravstveno opterećeni (disability-affected life years). To je gotovo dvostruko više vremena koje Evropljani izgube bolujući od raka (17.1%) i kardiovaskularnih bolesti (16%).

Ranjiviji su oni koji rade nesigurne poslove

Dok ovi zbirni podaci jasno pokazuju korelaciju između loših uslova rada i mentalnog zdravlja, određene grupe se suočavaju sa povećanim rizikom, naglašava Social Europe: „Ranjiviji su oni koji su u nesigurnim poslovima, pojedinci iz marginalizovanih etničkih zajednica, seksualne manjine ili raseljene populacije i oni sa istorijom problema sa mentalnim zdravljem“.

Da mentalno zdravlje zavisi od socioekonomskih uslova pokazuju brojna istraživanja. Među njima je, podsetimo, istraživanje „Uticaj nacionalnih i međunarodnih finansijskih kriza na mentalno zdravlje i blagostanje“, o kom ste u Mašini mogli da čitate krajem prošle godine. Slični su zaključci izveštaja Evropskog sindikalnog instituta (ETUI), koji kažu da „Oni u zanimanjima na nižem kraju socio-ekonomske hijerarhije pokazuju povećanu izloženost naprezanju na poslu i tako povećan rizik od sagorevanja“. Pojedinci sa nižim stepenom obrazovanja, žene i mlađi radnici su posebno podložni velikom naprezanju na poslu i njegovim štetnim uticajima na mentalno zdravlje, naglašava Nawrocka.

Ne treba da čudi što se mentalne tegobe u uslovima višestruke krize javljaju u zemljama sa prosečno visokim primanjima. I mnoge razvijene zemlje svedoče višedecenijskom urušavanju sistema javnog zdravstva i pogoršavanju radnih i životnih uslova čije posledice neravnomerno pogađaju različite društvene, uključujuči klasne, etničke, rodne i starosne grupe.

How can we sleep while our beds are burning?

Nezanemarljiv je i uticaj krize životne sredine na mentalno zdravlje. SZO je više puta upozoravala na to da klimatske promene i njihove posledice loše utiču na psihološku stabilnost ljudi, odnosno na to da globalno otopljenje i ekstremni klimatski uslovi pojačavaju društvene i ekonomske faktore rizika za razvoj psiholoških tegoba.

Na ove veze su ukazivali i domaći stručnjaci. Društvo psihologa Srbije se, tako, 2022. oglasilo putem saopštenja za javnost o društvenoj krizi kojoj uz druge faktore značajno doprinose pandemija i zagađenje životne sredine: „Psiholozi javno izražavaju svoju duboku zabrinutost povodom kontinuirane društvene krize, koja pored političkih, ekonomskih, socijalnih, ekoloških, zdravstvenih i drugih posledica, značajno narušava i mentalno zdravlje građana, o čemu svedoče i brojna psihološka istraživanja sprovedena u poslednje vreme“.

„Pandemija i zagađenje životne sredine opravdano izazivaju zabrinutost i strepnju građana za život i zdravlje, dok odsustvo kontrole nad odlukama koje se tiču sopstvenog života i uticaja na zajednicu u kojoj žive, vode ka doživljaju bespomoćnosti, pasivizacije i depresivnosti“, konstatovali su psiholozi.

Psiholozi su rekli: „Usmeravanje psiholoških intervencija na adaptaciju pojedinca na nepovoljne okolnosti  je čak i potencijalno štetno“

Ponovimo ono na šta smo pažnju skrenuli 2023: „Priznajući ključni značaj društveno-ekonomskih i strukturalnih faktora na mentalno zdravlje pojedinaca i grupa SZO je, tako, iskoračila iz paradigme u kojoj je normalizovana individualizacija odgovornosti i privatizacija rizika – odnosno u kojoj se pojedinka narušenog mentalnog zdravlja posmatra kao šrafić mašine koji se ‘pokvario’ sopstvenom krivicom, koji je sam(a) odgovoran i za svoju ‘funkcionalnost’, koja mentalnim zdravljem treba da se bavi izolovano – i o svom trošku. SZO je tako – barem deklarativno – prihvatila ono na šta deo stručnjaka za mentalno zdravlje pokušava da ukaže prethodnih godina: da mentalno zdravlje nije ni samo ni pre svega problem pojedinca, nego društva i okruženja“.

SZO zaključuje da „Izloženost nepovoljnim društvenim, ekonomskim, geopolitičkim i okolnostima okruženja, uključujući siromaštvo, nasilje, nejednakost i lošu životnu sredinu povećavaju rizik od mentalnih poremećaja“. Rečima psihologa iz domaćeg udruženja: „Pandemija mentalnih tegoba, upravo ukazuje na to da se uzroci problema ne mogu fokusirati na  vulnerabilnost pojedinaca, i da ih pre treba razumeti kao normalnu reakciju na nenormalne okolnosti, a usmeravanje psiholoških intervencija na adaptaciju pojedinca na nepovoljne okolnosti  je čak i potencijalno štetno“.

Zato je „sve“ što treba da uradimo da bismo očuvali ili povratili zdravlje – „samo“ da promenimo ceo svet.

I.K.

Prethodni članak

Žene češće traže posao a ređe ga dobijaju

Stoti broj magazina Liceulice: 14 godina borbe za bolje društvo

Sledeći članak