Od dozvoljenog do nekažnjavanog – radna eksploatacija u Srbiji
Povodom objavljivanja istraživanja „Trgovina ljudima u cilju radne eksploatacije – sociološka perspektiva“, organizacija ASTRA je u ponedeljak održala tribinu u Beogradu.
Povodom objavljivanja istraživanja „Trgovina ljudima u cilju radne eksploatacije – sociološka perspektiva“, organizacija ASTRA je u ponedeljak održala tribinu u Beogradu.
Ostvaravivanje profita kroz eksploataciju je krajnji cilj trgovaca ljudima. Radna eksoloatacija jedna je od njenih najrasprostranjenijih oblika, kojoj podleže pre svega veliki broj radnika na gradilištima širom sveta. Nezaposlenost, siromaštvo, ratovi, loše zakonske regulative itd. ove ljude dovode u nesigurni položaj koji pogoduje trgovcima ljudima.
O „mogućnostima organizovanja prekarnih radnika i radnica“ govorilo se u okviru istoimene panel desikusije na drugom danu konferencije „Povratak utopije 2“ koju su organizovali Mašina i Centar za politike emancipacije. Pogledajte snimak tog razgovora.
Uslovi za skraćivanje radnog vremena postoje. Iskustvo pokazuje da bi pogodnosti bile višestruke.
Prvog dana konferencije „Povratak utopije 2“ koju su organizovali Mašina i Centar za politike emancipacije, održana je panel diskusija „Promišljanje uslova prekarnog rada“. Objavljujemo video snimak ovog razgovora.
Šarene laže o samostalnom biznisu proizvedene u radionicama vlasti teško se prevode u bolje uslove rada za male proizvođače. Njihov položaj ostaje veoma nesiguran, poput većine radništva u našoj zemlji.
Muzičari su zaduženi za dobru atmosferu na zabavama, ali da li od tog posla mogu sebi obezbediti pristojan život, pun dobre pesme i zabave?
Ono što se u medijima ne govori jeste da je sezonski rad u poljoprivredi izuzetno prekaran – gotovo da ne postoji pravna regulativa, niti radni ugovori, a samim tim ni mogućnosti za bolovanje, dok su nadnice jako niske a mobing od strane pretpostavljenih česta pojava.
Državna vlast nastavlja s projektima prilagođavanja obrazovanja potrebama tržišta. Ta, prema zvaničnoj politici pozitivna praksa najavljuje još teži položaj buduće generacije radništva.
U Berlinu će danas biti predstavljeni rezultati istraživanja o uslovima rada u tekstilnoj industriji u Srbiji, Mađarskoj i Ukrajini.
U Berlinu će danas biti predstavljeni rezultati istraživanja o uslovima rada u tekstilnoj industriji u Srbiji, Mađarskoj i Ukrajini.
Savremena fleksibilna svakodnevica može delovati privlačno nasuprot staroj „dosadnој“ rutini. Međutim, kako trezvena analiza tako i svakodnevno iskustvo pokazuje da od obećane slobode malo šta ostaje u rastućoj fleksibilizaciji društvenih i ekonomskih odnosa.
Fleksibilizacija rada daje svoje plodove. Više od polovine zaposlenih u Srbiji angažovano je na privremeno povremenim poslovima, a ona manjina sa ugovorima na neodređeno izložena je rastućem riziku od gubitka posla. Rad je sve manje izvor sredstava za zadovoljenje ljudskih potreba, a sve više generator stresa.
Povećanje broja zaposlenih kojim se vlast hvali skriva realno stanje. Sve je više onih koji preživljavaju na marginama tržišta rada, penzionera koji su prinuđeni da rade, kao i mladih koji migriraju. Takvim manipulacijama se priprema teren za dalje smanjivanje radnih prava.
Rad preko interneta sve većem broju ljudi predstavlja primamljivu opciju za zaradu. Međutim, iako je mreža globalna uslovi rada i zarade su lokalni. Upravo iz tih razloga neke kompanije angažuju sve veći broj ljudi iz Srbije kao „visokoobrazovanu a jeftinu radnu snagu“.
Publikacija udruženja ROZA „Žene govore“ pruža neposredan uvid u položaj radnica u Srbiji i praktičan osvrt na Zakon o radu u korist borbe za poštovanje radnih prava.
Postoje novinari koji misle da je normalno to što radice i radnici do iznemoglosti rintaju za male pare, a zatim budu otpušteni po nahođenju poslodavca. Postoje i mediji koji objavljuju takve tekstove. Mi se ne slažemo s tim.
Danas je održana poslednja javna rasprava o Nacrtu zakona o dualnom obrazovanju.
U Domu omladine Beograda organizovana je javna tribina na kojoj se govorilo o prekarizaciji radnih odnosa i njihovom uticaju na položaj mladih ljudi na tržištu rada.
U procesu normalizacije nesigurnih oblika rada coworking prostori imaju specifičnu ulogu. S jedne strane mogu doprineti kvalitetnijim uslovima rada frilensera, s druge predstavljaju još jednu kariku u lancu eksploatacije prekarnih radnica i radnika.
Sve većem broju ljudi rad preko interneta postaje osnovni izvor prihoda. Međutim, frilenseri koji svoje usluge pružaju preko interneta i od čijeg rada kompanije ostvaruju profite nemaju nikakvu radnu i socijalnu zaštitu. Postavlja se pitanje kako organizovati borbu ovih radnica i radnika?
Masovni odzivi raznoraznim posredničkim agencijama za zapošljavanje koje nude isključivo privremena zaposlenja ili jednostavno “iznajmljivanje” radnika drugim poslodavcima, sve su češća pojava i u Srbiji. Donošenje nepovoljnog zakona o agencijskom radu i njegovo buduće regulisanje samo će pogoršati i onako urušene radne odnose.
Romantizacija privlačnih i kreativnih poslova dodatno maskira mehanizme eksploatacije rada.
Video „Raditi za GEOX u 21. veku - Slučaj Srbije“ donosi direktna svedočenja radnica i radnika ove firme o njihovom iskustvu na radu i posledicama koje on nosi.
Video „Raditi za GEOX u 21. veku – Slučaj Srbije“ donosi direktna svedočenja radnica i radnika ove firme o njihovom iskustvu na radu i posledicama koje on nosi.