Megafon

Civilni sektor i medijske organizacije traže razjašnjenje postupanja prema novinarima i njihovim sagovornicima

Predstavnici civilnog društva i medijskih organizacija izrazili su ozbiljnu zabrinutost zbog postupanja nadležnih organa prema vojnom analitičaru Aleksandru Radiću, kao i zbog mera koje su u okviru iste istrage obuhvatile novinare i urednike medija koji su izveštavali o navodnoj upotrebi zvučnog oružja tokom protesta 15. marta 2025. godine. Upozoravaju da takvi potezi mogu imati zastrašujući efekat na slobodu izražavanja, medijske slobode i javnu raspravu o pitanjima od opšteg interesa, te zahtevaju da institucije javnosti hitno pruže potpune informacije o pravnom osnovu svih preduzetih radnji.

Predstavnici civilnog društva i medijskih organizacija izrazili su ozbiljnu zabrinutost zbog postupanja nadležnih organa prema vojnom analitičaru Aleksandru Radiću, kao i zbog mera koje su u okviru iste istrage obuhvatile novinare i urednike medija koji su izveštavali o navodnoj upotrebi zvučnog oružja tokom protesta 15. marta 2025. godine. Upozoravaju da takvi potezi mogu imati zastrašujući efekat na slobodu izražavanja, medijske slobode i javnu raspravu o pitanjima od opšteg interesa, te zahtevaju da institucije javnosti hitno pruže potpune informacije o pravnom osnovu svih preduzetih radnji.

Kamere

Slučaj AI novinara na Hepiju: Tehnološki napredak ili vreme da „povučemo ručnu“

Pojava prezentera generisanih veštačkom inteligencijom na televiziji Hepi otvorila je brojna pitanja o budućnosti i sadašnjosti novinarstva. Hoćemo li moći da verujemo medijima, gde nestaju granice između stvarnosti i iluzije, koliko nam služi tehonologija i koji su dometi veštačke inteligencije u novinarstvu, razgovaramo sa Jelenom Kleut i Aleksandrom Krstić, stručnjakinjama za medije i komunikologiju.

Pojava prezentera generisanih veštačkom inteligencijom na televiziji Hepi otvorila je brojna pitanja o budućnosti i sadašnjosti novinarstva. Hoćemo li moći da verujemo medijima, gde nestaju granice između stvarnosti i iluzije, koliko nam služi tehonologija i koji su dometi veštačke inteligencije u novinarstvu, razgovaramo sa Jelenom Kleut i Aleksandrom Krstić, stručnjakinjama za medije i komunikologiju.

Blokada RTS-a; Foto: Mašina

Zašto mladi u Srbiji, više nego u regionu, proveravaju informacije iz medija?

Mladi u Srbiji svakodnevno više proveravaju informacije nego njihovi vršnjaci u regionu, pokazuje studija „Sledeća generacija – Šta znamo: Mis/dezinformacije na Zapadnom Balkanu“. Generalna sekretarka Krovne organizacije mladih Srbije (KOMS) Milica Borjanić za Mašinu navodi da mladi godinama unazad nemaju poverenja u medije, da su dezinformacije u domaćim medijima česte i da su zbog toga mladi skeptični prema medijskom sadržaju koji do njih dolazi.

Mladi u Srbiji svakodnevno više proveravaju informacije nego njihovi vršnjaci u regionu, pokazuje studija „Sledeća generacija – Šta znamo: Mis/dezinformacije na Zapadnom Balkanu“. Generalna sekretarka Krovne organizacije mladih Srbije (KOMS) Milica Borjanić za Mašinu navodi da mladi godinama unazad nemaju poverenja u medije, da su dezinformacije u domaćim medijima česte i da su zbog toga mladi skeptični prema medijskom sadržaju koji do njih dolazi.

novinarke

Istraživanje Rojtersovog instituta: Publika nagrađuje Mašinu i druge nezavisne medije zbog izveštavanja o korupciji i protestima

Publika u Srbiji sve više prepoznaje i prati medije koji se bave korupcijom, društvenim problemima i protestima, navodi se u ovogodišnjem Digital News Report 2026 Rojters Instituta. U delu izveštaja posvećenom Srbiji, Mašina je izdvojena među digitalnim medijima koji uspevaju da privuku publiku zahvaljujući angažovanom izveštavanju sa terena i praćenju društvenih događaja.

Publika u Srbiji sve više prepoznaje i prati medije koji se bave korupcijom, društvenim problemima i protestima, navodi se u ovogodišnjem Digital News Report 2026 Rojters Instituta. U delu izveštaja posvećenom Srbiji, Mašina je izdvojena među digitalnim medijima koji uspevaju da privuku publiku zahvaljujući angažovanom izveštavanju sa terena i praćenju društvenih događaja.

press

NUNS, UNS i Savet za štampu preporučili primenu smernica za izveštavanje o deci u osetljivim situacijama

Organizacija „Prijatelji dece Srbije“ izradila je publikaciju „Smernice za izveštavanje o deci u osetljivim situacijama – Operativni alat za redakcije“, namenjenu urednicima, novinarima i drugim medijskim profesionalcima kao praktičnu podršku u donošenju etičkih i profesionalnih odluka prilikom izveštavanja o deci.

Organizacija „Prijatelji dece Srbije“ izradila je publikaciju „Smernice za izveštavanje o deci u osetljivim situacijama – Operativni alat za redakcije“, namenjenu urednicima, novinarima i drugim medijskim profesionalcima kao praktičnu podršku u donošenju etičkih i profesionalnih odluka prilikom izveštavanja o deci.

Kamera

N1, Nova, Danas i Radar prodati Alpak kapitalu, vlasniku Juronjuza

Međunarodna investiciona grupa Alpak kapital (Alpac Capital) kupila je kompaniju Adria News Network (ANN), u čijem su vlasništvu mediji N1, Nova, Danas i Radar. Manjinski akcionari Junajted grupe (United Group) Dragan Šolak i Viktorija Boklag smatraju da je ova prodaja nezakonita i pravno ništavna i upozoravaju da može imati posledice po uređivačku nezavisnost medija.

Međunarodna investiciona grupa Alpak kapital (Alpac Capital) kupila je kompaniju Adria News Network (ANN), u čijem su vlasništvu mediji N1, Nova, Danas i Radar. Manjinski akcionari Junajted grupe (United Group) Dragan Šolak i Viktorija Boklag smatraju da je ova prodaja nezakonita i pravno ništavna i upozoravaju da može imati posledice po uređivačku nezavisnost medija.

Kamere

Medijski konkursi: Alo i Informer 58 miliona, a Radoici Milosavljeviću 50 miliona dinara

Najviše novca iz javnog budžeta, odnosno više od 50 miliona dinara, dobili su na medijskim konkursima ove godine zbirno mediji u vlasništvu Radioice Milosavljevića – RTV Kruševac, TV Pirot, TV Leskovac, RTV Caribrod, TV Požega, RTV Brus i Kanal M, pokuzuje analiza Asocijacije nezavisnih elektronskih medija (ANEM). Pojedinačno gledano, na prvih 45 završenih medijskih konkursa, najviše sredstava dobila je Zona plus iz Niša – više od 27 miliona od Pirota, Dimitrovgrada, Svrljiga i Niša.

Najviše novca iz javnog budžeta, odnosno više od 50 miliona dinara, dobili su na medijskim konkursima ove godine zbirno mediji u vlasništvu Radioice Milosavljevića – RTV Kruševac, TV Pirot, TV Leskovac, RTV Caribrod, TV Požega, RTV Brus i Kanal M, pokuzuje analiza Asocijacije nezavisnih elektronskih medija (ANEM). Pojedinačno gledano, na prvih 45 završenih medijskih konkursa, najviše sredstava dobila je Zona plus iz Niša – više od 27 miliona od Pirota, Dimitrovgrada, Svrljiga i Niša.

studenti

BIRODI: Izraz „blokader“ u medijima upotrebljen više od 85.000 puta od početka godine

Organizacija Biro za društvena istraživanja (BIRODI) saopštila je da je izraz „blokader“ od početka godine u domaćim medijima upotrebljen više od 85.000 puta, ukazujući na intenzivnu medijsku kampanju i sve češće korišćenje tog termina u političkom i društvenom diskursu.

Organizacija Biro za društvena istraživanja (BIRODI) saopštila je da je izraz „blokader“ od početka godine u domaćim medijima upotrebljen više od 85.000 puta, ukazujući na intenzivnu medijsku kampanju i sve češće korišćenje tog termina u političkom i društvenom diskursu.

Tabloidi kao produžena ruka vlasti: Jedna pravila za univerzitet, druga za policiju

Dok su u slučaju smrti studentkinje tabloidi unapred presuđivali univerzitetu, rektoru i dekanu, u slučaju ubistva na Senjaku i prisustva tadašnjeg načelnika beogradske policije Veselina Milića isti mediji insistiraju na procedurama i „efikasnosti države“, ocenjuje novinarka KRIK-a Tamara Todorović, ukazujući na selektivno izveštavanje i zaštitu ljudi bliskih vlasti.

Dok su u slučaju smrti studentkinje tabloidi unapred presuđivali univerzitetu, rektoru i dekanu, u slučaju ubistva na Senjaku i prisustva tadašnjeg načelnika beogradske policije Veselina Milića isti mediji insistiraju na procedurama i „efikasnosti države“, ocenjuje novinarka KRIK-a Tamara Todorović, ukazujući na selektivno izveštavanje i zaštitu ljudi bliskih vlasti.

kamere

Tri godine kasnije: medijska slika posle majskih tragedija ostala ista, vidljiv mali pomak na nivou statističke greške

U periodu od 4. maja do 3. juna 2023. godine devet štampanih medija u Srbiji obuhvaćenih analizom Saveta za štampu objavilo je ukupno 2.113 strana o tragediji u osnovnoj školi „Vladislav Ribnikar“, Duboni i Malom Orašju. Od pregledanih 1.507 strana, zabeleženo je ukupno 1.011 prekšaja Kodeksa novinara Srbije. Novinarka i osnivačica inicijative „Za Tebe: #VažnoJe“ An Mari Ćurčić za Mašinu kaže da je posle majskih tragedija 2023. godine medijska slika Srbije ostala ista, uz malo pomaka na nivou statističke greške.

U periodu od 4. maja do 3. juna 2023. godine devet štampanih medija u Srbiji obuhvaćenih analizom Saveta za štampu objavilo je ukupno 2.113 strana o tragediji u osnovnoj školi „Vladislav Ribnikar“, Duboni i Malom Orašju. Od pregledanih 1.507 strana, zabeleženo je ukupno 1.011 prekšaja Kodeksa novinara Srbije. Novinarka i osnivačica inicijative „Za Tebe: #VažnoJe“ An Mari Ćurčić za Mašinu kaže da je posle majskih tragedija 2023. godine medijska slika Srbije ostala ista, uz malo pomaka na nivou statističke greške.

Kamera

Srbija među najgorima u Evropi na Indeksu medijskih sloboda

Srbija je prema Indeksu slobode medija za 2026. godinu rangirana na 104. mesto, od ukupno 180 zemalja, i kao takva je među najgorima u Evropi, pokazuje novi izveštaj Reportera bez granica, prenosi Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS). Prošle godine Srbija se nalazila na 96. mestu, a i ove godine rangirana je u grupu zemalja gde je „teška situacija". 

Srbija je prema Indeksu slobode medija za 2026. godinu rangirana na 104. mesto, od ukupno 180 zemalja, i kao takva je među najgorima u Evropi, pokazuje novi izveštaj Reportera bez granica, prenosi Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS). Prošle godine Srbija se nalazila na 96. mestu, a i ove godine rangirana je u grupu zemalja gde je „teška situacija”. 

Dejan Anastasijević

ANEM: 19 godina bez pravde, pokušaj ubistva Dejana Anastasijevića i dalje bez epiloga

Prošlo je 19 godina od pokušaja atentata na novinara Dejana Anastasijevića, a ovaj slučaj i dalje ostaje bez efikasne istrage i sudskog epiloga. U noći između 13. i 14. aprila 2007. godine, ispod prozora sobe u kojoj je spavao sa suprugom postavljene su dve bombe. Jedna je eksplodirala i oštetila drugu, a šrapneli su se rasuli po stanu.

Prošlo je 19 godina od pokušaja atentata na novinara Dejana Anastasijevića, a ovaj slučaj i dalje ostaje bez efikasne istrage i sudskog epiloga. U noći između 13. i 14. aprila 2007. godine, ispod prozora sobe u kojoj je spavao sa suprugom postavljene su dve bombe. Jedna je eksplodirala i oštetila drugu, a šrapneli su se rasuli po stanu.

N1

Novinarska udruženja pozivaju na skup podrške N1 danas od 19.30

Novinarska udruženja i medijske organizacije pozivaju koleginice, kolege, građanke i građane da se okupe večeras od 19.30 časova ispred redakcije televizije N1 na Novom Beogradu. Skup organizuju, da bi, kako ističu, pokazali solidarnost sa novinarima i novinarkama ovog medija.

Novinarska udruženja i medijske organizacije pozivaju koleginice, kolege, građanke i građane da se okupe večeras od 19.30 časova ispred redakcije televizije N1 na Novom Beogradu. Skup organizuju, da bi, kako ističu, pokazali solidarnost sa novinarima i novinarkama ovog medija.

N1

Skup podrške redakciji N1 na Novom Beogradu od 19 časova

NUNS i ANEM pozvali su koleginice i kolege, ali i građanke i građane da se okupe danas od 19 časova ispred zgrade televizije N1 na Novom Beogradu kako bi iskazali solidarnost sa redakcijom ovog medija. Novinarka N1 Mia Bjelogrlić za Mašinu je rekla da ih najviše brine manjak informacija i što njihov dosadašnji direktor Igor Božić ima nedefinisanu poziciju.

NUNS i ANEM pozvali su koleginice i kolege, ali i građanke i građane da se okupe danas od 19 časova ispred zgrade televizije N1 na Novom Beogradu kako bi iskazali solidarnost sa redakcijom ovog medija. Novinarka N1 Mia Bjelogrlić za Mašinu je rekla da ih najviše brine manjak informacija i što njihov dosadašnji direktor Igor Božić ima nedefinisanu poziciju.

Press

Sutra protest i skup solidarnosti sa novinarima pretučenim tokom lokalnih izbora

Medijska udruženja pozivaju na protest u sredu, prvog aprila u 10.30 časova kod zgrade Predsedništva u Beogradu zbog napada na novinare koji su se dogodili 29. marta, kada su održani izbori u deset opština i gradova u Srbiji.

Medijska udruženja pozivaju na protest u sredu, prvog aprila u 10.30 časova kod zgrade Predsedništva u Beogradu zbog napada na novinare koji su se dogodili 29. marta, kada su održani izbori u deset opština i gradova u Srbiji.

Tragedija je iskorišćena za političku kampanju: Medijsko izveštavanje van kodeksa i bez ljudskosti

Objavljivanje fotografija, ličnih podataka i uznemirujućih detalja o smrti devojke, koje su pojedini tabloidi plasirali u javnost, predstavlja grubo kršenje osnovnih novinarskih standarda i dodatno ugrožava dostojanstvo žrtve i njene porodice, ocenjuje članica Komisije za žalbe Saveta za štampu novinarka Olivera Milošević i bivši pripadnik Ministarstva unutrašnjih poslova, novinar dnevnog lista Danas Uglješa Bokić. Bokić za Mašinu kaže da institucije znaju kome prosleđuju ovakve sadržaje i kakav će efekat oni imati u javnosti.

Objavljivanje fotografija, ličnih podataka i uznemirujućih detalja o smrti devojke, koje su pojedini tabloidi plasirali u javnost, predstavlja grubo kršenje osnovnih novinarskih standarda i dodatno ugrožava dostojanstvo žrtve i njene porodice, ocenjuje članica Komisije za žalbe Saveta za štampu novinarka Olivera Milošević i novinar Danasa Uglješa Bokić.

novinarke

Svaki treći novinar i novinarka u Srbiji ima psihičke smetnje: profesija pod pritiskom koji ostavlja posledice

Mentalno zdravlje novinara i novinarki u Srbiji pokazuje zabrinjavajuće trendove. Naime, prema najnovijem istraživanju, 37 odsto novinara i novinarki ima dijagnostikovan mentalni poremećaj ili navodi da ima određene psihičke smetnje. To je više nego dvostruko u odnosu na opštu populaciju, gde se taj procenat kreće oko 15 odsto, što jasno ukazuje da novinarstvo u Srbiji predstavlja visoko rizičnu profesiju kada je reč o mentalnom zdravlju, pokazuju rezultati „Analize mentalnog zdravlja novinara“.

Mentalno zdravlje novinara i novinarki u Srbiji pokazuje zabrinjavajuće trendove. Naime, prema najnovijem istraživanju, 37 odsto novinara i novinarki ima dijagnostikovan mentalni poremećaj ili navodi da ima određene psihičke smetnje. To je više nego dvostruko u odnosu na opštu populaciju, gde se taj procenat kreće oko 15 odsto, što jasno ukazuje da novinarstvo u Srbiji predstavlja visoko rizičnu profesiju kada je reč o mentalnom zdravlju, pokazuju rezultati „Analize mentalnog zdravlja novinara“.

Mediji

ANEM: 52 nova medija registrovana od početka godine, Srbija ima ukupno 2.312 zvaničnih medija

Od početka 2026. godine u Srbiji su zvanično registrovana ukupno 52 nova medija, pokazuju podaci Registra medija Agencije za privredne registre (APR), saopštila je Asocijacija nezavisnih elektronskih medija. Među njima nalaze se i mediji koji su osnovani u mestima u kojima se 29. marta održavaju lokalni izbori, ali i brojni drugi lokalni, većinom internet mediji.

Od početka 2026. godine u Srbiji su zvanično registrovana ukupno 52 nova medija, pokazuju podaci Registra medija Agencije za privredne registre (APR), saopštila je Asocijacija nezavisnih elektronskih medija. Među njima nalaze se i mediji koji su osnovani u mestima u kojima se 29. marta održavaju lokalni izbori, ali i brojni drugi lokalni, većinom internet mediji.

Mašina među dobitnicama priznanja Bring The Noize

Mašina dobitnica priznanja Bring The Noize u kategoriji „Naše pravo da znate sve“

Feministički kulturni centar BeFem ove godine je dodelio 16 priznanja ženama, kolektivima i inicijativama čije su borbe obeležile proteklu godinu od borbe za pravo javnosti da zna, preko odbrane javnog zdravlja i radničkih prava, do umetničkih i građanskih inicijativa koje grade solidarnost i brane javni prostor. Među dobitnicima u kategoriji „Naše pravo da znate sve“ našla se i Mašina.

Feministički kulturni centar BeFem ove godine je dodelio 16 priznanja ženama, kolektivima i inicijativama čije su borbe obeležile proteklu godinu od borbe za pravo javnosti da zna, preko odbrane javnog zdravlja i radničkih prava, do umetničkih i građanskih inicijativa koje grade solidarnost i brane javni prostor. Među dobitnicima u kategoriji „Naše pravo da znate sve“ našla se i Mašina.

Protest u Šapcu

Od fizičkog nasilja do političkog progona: položaj novinarki i aktivistkinja u aktuelnim protestima

Od novinarki koje izveštavaju sa protesta do studentkinja koje na njima učestvuju – žene u javnom prostoru u Srbiji sve češće se suočavaju sa pritiscima, fizičkim nasrtajima i pokušajima zastrašivanja. Njihova iskustva sa terena ukazuju na zabrinjavajući obrazac nasilja koji se proteže od političkih skupova do studentskih i građanskih protesta.

Od novinarki koje izveštavaju sa protesta do studentkinja koje na njima učestvuju – žene u javnom prostoru u Srbiji sve češće se suočavaju sa pritiscima, fizičkim nasrtajima i pokušajima zastrašivanja. Njihova iskustva sa terena ukazuju na zabrinjavajući obrazac nasilja koji se proteže od političkih skupova do studentskih i građanskih protesta.

Novinarke protiv nasilja prema ženama: Medijske objave i izveštaji o nasilju prema ženama više ne ismevaju nasilje

Analiza medijskog izveštavanja o nasilju prema ženama u Srbiji tokom 2024. godine pokazuje da su i dalje prisutni brojni problemi u načinu na koji mediji pristupaju ovoj temi, uprkos određenim pomacima u odnosu na prethodne godine, pokazuje nova analiza grupe Novinarke protiv nasilja prema ženama. Rezultati ukazuju da mediji i dalje često krše osnovna pravila zaštite žrtava.

Analiza medijskog izveštavanja o nasilju prema ženama u Srbiji tokom 2024. godine pokazuje da su i dalje prisutni brojni problemi u načinu na koji mediji pristupaju ovoj temi, uprkos određenim pomacima u odnosu na prethodne godine, pokazuje nova analiza grupe Novinarke protiv nasilja prema ženama. Rezultati ukazuju da mediji i dalje često krše osnovna pravila zaštite žrtava.

Kamera

Tiha centralizacija: mreža provladinih firmi kupuje lokalne televizije i portale

Medijska scena u Srbiji suočava se sa ubrzanom koncentracijom vlasništva lokalnih medija, pošto su kompanije povezane sa tabloidima Alo i Informer postale suvlasnici firme koja je u proteklim mesecima preuzela niz televizija i portala širom zemlje, dok paralelno traje osnivanje i kupovina novih lokalnih sajtova pod okriljem drugih provladinih medijskih grupa. Urednica Regionalne informativne agencije JUGpress iz Leskovca Ljiljana Stojanović za Mašinu kaže da to pokazuje da vlast očigledno nije uspela da stavi pod kontrolu i sve lokalne medije, pa zato sada – ili prave svoje ili kupuju postojeće pokušavajući na taj način da javni prostor zamute.

Medijska scena u Srbiji suočava se sa ubrzanom koncentracijom vlasništva lokalnih medija, pošto su kompanije povezane sa tabloidima Alo i Informer postale suvlasnici firme koja je u proteklim mesecima preuzela niz televizija i portala širom zemlje, dok paralelno traje osnivanje i kupovina novih lokalnih sajtova pod okriljem drugih provladinih medijskih grupa. Urednica Regionalne informativne agencije JUGpress iz Leskovca Ljiljana Stojanović za Mašinu kaže da to pokazuje da vlast očigledno nije uspela da stavi pod kontrolu i sve lokalne medije, pa zato sada – ili prave svoje ili kupuju postojeće pokušavajući na taj način da javni prostor zamute.

Mediji

Politički pritisci na medije, napadi na mreže: Kako ostati informisan u (pred)izbornoj godini u Srbiji?

Tržišni i politički pritisci na medije koji kritikuju vlast, kupovina lokalnih medija, digitalni napadi na profile studenata, organizacija i medija na društvenim mrežama – sve je to obeležilo medijsku scenu u Srbiji u prva dva meseca (pred)izborne godine. Šta su alternative za informisanje i povezivanje u doba represije i algoritama? 

Tržišni i politički pritisci na medije koji kritikuju vlast, kupovina lokalnih medija, digitalni napadi na profile studenata, organizacija i medija na društvenim mrežama – sve je to obeležilo medijsku scenu u Srbiji u prva dva meseca (pred)izborne godine. Šta su alternative za informisanje i povezivanje u doba represije i algoritama?