Radnici su u fokusu medija samo kada se nešto desi
Radnici i radna prava su deo medijskog sadržaja samo kad su deo „velikih priča“, u redovnim okolnostima problemi „običnih ljudi“ teško nailaze na pažnju.
Radnici i radna prava su deo medijskog sadržaja samo kad su deo „velikih priča“, u redovnim okolnostima problemi „običnih ljudi“ teško nailaze na pažnju.
Protest zbog najavljenog otpuštanja 200 radnika i radnica Radio-televizije Vojvodine angažovanih preko agencije za zapošljavanje, održan je danas u podne ispred Studija M u Novom Sadu.
Granski sindikat JMU RTV UGS Nezavisnost juče je organizovao konferenciju za novinare povodom najavljenog otpuštanja svojih 250 kolega i koleginica koji su angažovani preko agencije za zapošljavanje.
Još jedan levičarski aktivista našao se poslednja dva dana pod organizovanom i sinhronizovanim pritiskom desničarskih organizacija koje preko svojih medija plasiraju neistine i lažne optužbe o pojedincima i organizacijama kojima pripadaju.
Danas je Sindikat kulture, umetnosti i medija „Nezavisnost“ uputio apel svim medijskim kućama u Srbiji da ne otpuštaju honorarne saradnike, da im omoguće da svoje poslove, u što većoj meri, obavljaju iz svojih domova, kao i da im obezbede neophodnu opremu pri radu tokom vanrednog stanja.
Na Platou Đoke Vještice ispred Beograđanke danas je održan protest na poziv DiEM25 Srbija u znak podrške Džulijanu Asanžu i protiv gušenja slobode govora širom sveta. Na protestu je bilo oko sto ljudi.
Vikiliks, Asanž i Mening razotkrili su krvave posledice američkih „mirovnih intervencija“ a procesi protiv njih još jednom potvrđuju duboku hipokriziju „najveće zapadne demokratije“, ali i njenih saveznika.
Diem25 Srbija poziva na protest podrške Džulijanu Asanžu u Beogradu, u sredu 12. juna sa početkom u 18 časova na Platou Đoke Vještice izpred Beograđanke.
Share fondacija je pozvala dvadeset svetskih kompanija, među kojima Facebook i Google, da odrede predstavnike u Srbiji kojima se građani i nadležni organi mogu obratiti u pogledu pitanja u vezi sa obradom podataka o ličnosti.
Velike tehnološke kompanije poput Fejsbuka su veštim skrivanjem svojih stvarnih namera i zaobilaženjem poreskih obaveza stvorile imperije koje efektivno kontrolišu i kreiraju javno mnjenje. Ipak, promene na internetu kao najvećoj javnoj sferi su moguće. One dolaze postavljanjem interesa ljudi u prvi plan, ispred profita.
Različite analize pokazuju da su radnice i radnici u medijskom sektoru u sve lošijem radnom i materijalnom položaju. Mogućnosti organizovanja ovih ljudi su ograničene različitim zakonskim okvirima, političkim i ekonomskim pritiscima kao i stalnom dilemom unutar struke oko borbe za etička i ekonomska prava.
Radio Študent iz Ljubljane, jedan od najstarijih nezavisnih medija u Evropi danas slavi pedeseti rođendan.
Pokretanje medijskih zadruga je jedna od postojećih alternativa za održavanje postojećih i pokretanje novih medija. Takvo, demokratičnije, upravljanje radom medija novinarima i korisnicima može omogućiti veću kontrolu nad sadržajem, više političke slobode i smanjiti negativne posledice tržišnog poslovanja.
Interakcija na društvenim mrežama i prenošenje lažnih vesti su poslednjih godina u centru pažnje mnogih liberalnih teoretičara, analitičara i političara. Tako se mogućnost masovne komunikacije preko društvenih mreža predstavlja kao opasnost po demokratiju i povezuje se sa dolaskom populista na vlast u različitim državama. Međutim, korporativni mediji i njihovi stalni napadi na levicu su mnogo odgovorniji za političko društvenu situaciju u kojoj se nalazimo.
Na tribini „Kakve medije hoćemo?“, u organizaciji portala Mašina, učesnici su izneli oprečna mišljenja o stanju slobode medija u Srbiji kao i o mogućnostima i pravcima daljeg razvoja ovog sektora...
U sredu 24. aprila sa početkom od 19h u prostorijama Impact Hub-a u Beogradu u Makedonskoj 21 biće održana tribina „Kakve medije hoćemo?“ koju organizuje portal Mašina.
Specijalni sud za organizovani kriminal u Beogradu doneo je danas osuđujuću presudu u slučaju ubistva novinara Slavka Ćuruvije.
RTS je, od početka devedesetih, bila na meti brojnih protesta. Razlog za to je jednostavan, radi se o javnom servisu koji dosledno služi vlastima, a ne javnom interesu.
Narodna biblioteka Srbije je na svom sajtu objavila dopis u kojem se javnosti predočavaju razlozi zbog čega je digitalizovanu Politiku vratila na svoju javnu adresu. Do prethodnog uklanjanja kolekcije tog lista za period od 1904. do 1941. godine je došlo na osnovu usmenog zahteva aktuelne direktorke medijske kuće Politika.
Okrugli sto „Problemi i perspektive medijskih politika“ u organizaciji portala Mašina održan je u subotu u Beogradu.
Portal Mašina vas poziva da uzmete učešće na okruglom stolu „Problemi i perspektive medijskih politika“ koji će biti održan u subotu, 2. marta u 12h u prostoru Papergirl Galerija (Kralja Milana 15) u Beogradu.