Pošta 6 i spomenik Stefanu Nemanji

Maskenbalski njuzleter: Kako sam velezidao zemlju snova

Rušilo se. I zidalo, naveliko. Snivalo se. Međutim, egzistencijalna stvarnost, nije to bio samo subjektivni osećaj, podstakla me je da se okušam u nekoj vrsti dramske vežbe. Studija izmeštanja iz sopstvene kože i prihvatanje uloga koje tumače stvarnost suprotno od ličnih načela. Donosimo još jedan foto esej Branka Markovića.

Rušilo se. I zidalo, naveliko. Snivalo se. Međutim, egzistencijalna stvarnost, nije to bio samo subjektivni osećaj, podstakla me je da se okušam u nekoj vrsti dramske vežbe. Studija izmeštanja iz sopstvene kože i prihvatanje uloga koje tumače stvarnost suprotno od ličnih načela. Donosimo još jedan foto esej Branka Markovića.

litijum

Politike berzanskog grafikona: Zašto Rio Tinto „konzervira“ projekat Jadar

Dok deo javnosti slavi povlačenje Rio Tinta iz doline Jadra kao dokaz snage građanskog otpora, na svetskim berzama stoji hladnije objašnjenje: cena litijuma je potonula na desetogodišnji minimum. Uprkos jakom otporu građana, pred nama je još jedan primer kako globalni kapital diktira život na periferiji — i kako se sudbina čitave zemlje može promeniti jednim pokretom grafikona.

Dok deo javnosti slavi povlačenje Rio Tinta iz doline Jadra kao dokaz snage građanskog otpora, na svetskim berzama stoji hladnije objašnjenje: cena litijuma je potonula na desetogodišnji minimum. Uprkos jakom otporu građana, pred nama je još jedan primer kako globalni kapital diktira život na periferiji — i kako se sudbina čitave zemlje može promeniti jednim pokretom grafikona.

Natpis: "Pazar je svijet"

Novi Pazar je svijet i svet: kako nas DUNP može spasiti od još jedne rotacione revolucije

Autentičnost i iskrenost sa kojima su studenti i studentkinje ušli u ovu borbu, pružajući jednaku šansu svim svojim koleginicama i kolegama, vodeći računa o specifičnostima njihovih zdravstvenih stanja, religijskih uverenja i aktivno stvarajući prostor za svakoga da da svoje mišljenje i ravnopravno doprinese plenumskim raspravama, naučili su nas mnogo čemu.

Autentičnost i iskrenost sa kojima su studenti i studentkinje ušli u ovu borbu, pružajući jednaku šansu svim svojim koleginicama i kolegama, vodeći računa o specifičnostima njihovih zdravstvenih stanja, religijskih uverenja i aktivno stvarajući prostor za svakoga da da svoje mišljenje i ravnopravno doprinese plenumskim raspravama, naučili su nas mnogo čemu.

Generalštab

Futur desni, generalno stanje štaba

Prošlost ne možemo promeniti, ali nam niko ne brani da je ne posmatramo kroz sočivo koje iskrivljuje sliku. S druge strane, slika pojedinih simbola u sadašnjosti često je iskrivljena, katkad do forme ruševine, usled nerazumevanja deformisane prošlosti.

Prošlost ne možemo promeniti, ali nam niko ne brani da je ne posmatramo kroz sočivo koje iskrivljuje sliku. S druge strane, slika pojedinih simbola u sadašnjosti često je iskrivljena, katkad do forme ruševine, usled nerazumevanja deformisane prošlosti.

Knjiga Film i borba

„Film i borba“ kao ogledalo neokolonijalnog savremenog sveta

U vreme postistine u kojoj je granica između istine i laži visoko propusna, svedoci smo hiperprodukcije svih mogućih sadržaja, kao i krizi smisla savremenog sveta dok gledamo (uglavnom preko društvenih mreža) stravične slike stradale dece u Gazi.

U vreme postistine u kojoj je granica između istine i laži visoko propusna, svedoci smo hiperprodukcije svih mogućih sadržaja, kao i krizi smisla savremenog sveta dok gledamo (uglavnom preko društvenih mreža) stravične slike stradale dece u Gazi.

Foto: Milo Rau, crno-beli portret

Otpor sada: Pismo mojim prijateljima

Poput Austrije i Nemačke, italijanska vlada ostaje jedna od poslednjih evropskih vlasti koja istrajava u lojalnosti izraelskoj vladi – uprkos nalogu za hapšenje Benjamina Netanjahua koji je izdao Međunarodni krivični sud zbog počinjenih ratnih zločina, kao i izveštaju Ujedinjenih nacija od 16. septembra u kojem se Izrael optužuje za „genocid“ u Gazi. Sada stotine hiljada ljudi izlaze na ulice u sve tri zemlje i vrše pritisak na svoje vlade. Povodom premijere „Pisma“ u Rimu, direktor Bečkog festivala Milo Rau upućuje još jedno pismo svojim italijanskim kolegama: poziv na otpor ratnim zločinima u Gazi.

Poput Austrije i Nemačke, italijanska vlada ostaje jedna od poslednjih evropskih vlasti koja istrajava u lojalnosti izraelskoj vladi – uprkos nalogu za hapšenje Benjamina Netanjahua koji je izdao Međunarodni krivični sud zbog počinjenih ratnih zločina, kao i izveštaju Ujedinjenih nacija od 16. septembra u kojem se Izrael optužuje za „genocid“ u Gazi. Sada stotine hiljada ljudi izlaze na ulice u sve tri zemlje i vrše pritisak na svoje vlade. Povodom premijere „Pisma“ u Rimu, direktor Bečkog festivala Milo Rau upućuje još jedno pismo svojim italijanskim kolegama: poziv na otpor ratnim zločinima u Gazi.

Novi dan, špica

Sudbina N1 i Nove – biće kako kapital kaže

Vest da se u Junajted grupi pojavio novi direktor je za dobar deo javnosti bila jasan signal da će doći i do promena na medijskoj sceni. Bez obzira na nesumnjiv politički značaj medija kao što su televizije N1 i Nova, o njihovom daljem radu će pre svega odlučivati interesi njihovih vlasnika, a taj interes je sve dalji od javnog interesa.

Vest da se u Junajted grupi pojavio novi direktor je za dobar deo javnosti bila jasan signal da će doći i do promena na medijskoj sceni. Bez obzira na nesumnjiv politički značaj medija kao što su televizije N1 i Nova, o njihovom daljem radu će pre svega odlučivati interesi njihovih vlasnika, a taj interes je sve dalji od javnog interesa.

Sajamski popusti

Proteklog oktobra, kada je već uveliko bilo prisutno nezadovoljstvo zbog najavljenog rušenja, obilazio sam kompleks Beogradskog sajma – mesto veličanstvene arhitekture i dubokog značaja za Beograd.

Proteklog oktobra, kada je već uveliko bilo prisutno nezadovoljstvo zbog najavljenog rušenja, obilazio sam kompleks Beogradskog sajma – mesto veličanstvene arhitekture i dubokog značaja za Beograd.

Roditelji Pavla Cicvarića uputili otvoreno pismo evropskoj javnosti I zvaničnicima Evropske unije

Roditelji uhapšenog studenta Fakulteta političkih nauka u Beogradu Pavla Cicvarića, Jelena i Radovan Cicvarić, uputili su otvoreno pismo evropskoj javnosti i zvaničnicima Evropske unije.

Roditelji uhapšenog studenta Fakulteta političkih nauka u Beogradu Pavla Cicvarića, Jelena i Radovan Cicvarić, uputili su otvoreno pismo evropskoj javnosti i zvaničnicima Evropske unije.

kontramiting srpske radikalne stranke u Zemunu

Šešelj i Vučić ponovo prete „ustašama“ u Zemunu

Da se, ponovo, podsetimo. U julu 1997. godine Vojislav Šešelj i Aleksandar Vučić su vodili kampanju blaćenja i zastrašivanja građana Zemuna, neki se nisu vratili u svoj grad još uvek.

Da se, ponovo, podsetimo. U julu 1997. godine Vojislav Šešelj i Aleksandar Vučić su vodili kampanju blaćenja i zastrašivanja građana Zemuna, neki se nisu vratili u svoj grad još uvek.

Protest u Beogradu

Najteži korak – napuniti stomak pa se organizovati

Valja imati u vidu da posla imamo sa strukturnim uzrocima dubinske depolitizacije koja ni u kom slučaju nije tek nusproizvod, već jedan od centralnih oblika „kontrole“ eventualnih nezgodnih političkih pojava odozdo.

Valja imati u vidu da posla imamo sa strukturnim uzrocima dubinske depolitizacije koja ni u kom slučaju nije tek nusproizvod, već jedan od centralnih oblika „kontrole“ eventualnih nezgodnih političkih pojava odozdo.

Biblioteka i masakr: Svedočanstvo jednog romanopisca o uništavanju biblioteka u pojasu Gaze

Romanopisac Jusri al-Gul opisuje potpuno uništenje biblioteka i pristupa literaturi za Palestince u Gazi. Opisuje ga kao „sistemsku opsadu knjiga“ od strane izraelske okupacije, koja se odvijala dugi niz godina. Tekst je prvobitno objavio Institut za palestinske studije, a sa arapskog ga je prevela Jude Taha.

Romanopisac Jusri al-Gul opisuje potpuno uništenje biblioteka i pristupa literaturi za Palestince u Gazi. Opisuje ga kao „sistemsku opsadu knjiga“ od strane izraelske okupacije, koja se odvijala dugi niz godina. Tekst je prvobitno objavio Institut za palestinske studije, a sa arapskog ga je prevela Jude Taha.

Jugoslavija – brisanje identiteta

Nije to samo rušenje građevina nego i indetiteta. Ideje progresa i modernizma nestaju pod teretom kapitala koji stvara nove prostore ali i nove društvene odnose u kojima nema mesta za sve. O tome govori literalni foto esej Branka Markovića.

Nije to samo rušenje građevina nego i indetiteta. Ideje progresa i modernizma nestaju pod teretom kapitala koji stvara nove prostore ali i nove društvene odnose u kojima nema mesta za sve. O tome govori literalni foto esej Branka Markovića.

Kad ne možeš pendrekom udri privatizacijom

Sloboda izmiče, takav je osećaj. Nastava u srednjim školama je nastavljena, godina je privodi kraju. Neki nastavnici dobijaju otkaze, nekima se ne produžavaju ugovori. Na univerzitetima ne primaju plate. Aktivisti su u pritvoru, Marija Vasić i dalje u bolnici Centralnog zatvora, štrajkuje glađu.

Sloboda izmiče, takav je osećaj. Nastava u srednjim školama je nastavljena, godina je privodi kraju. Neki nastavnici dobijaju otkaze, nekima se ne produžavaju ugovori. Na univerzitetima ne primaju plate. Aktivisti su u pritvoru, Marija Vasić i dalje u bolnici Centralnog zatvora, štrajkuje glađu.

Politički zatvorenici i vođine nervoze

Politički zatvorenici vremenom su postali tema nad temama – od zborova do studentskih plenuma, i zasigurno će sve više-jače-bolje boleti naprednjački režim. Na nama je, pak, da se potrudimo da svaki sugrađanin, svaki komšija, svaki zaseok, saznaju da neki nevini ljudi trunu u ćelijama jer je Vučić odlučio da konačno izgubi razum. O političkim zatvorenicima u Srbiji piše njihov saborac Radivoje Jovović.

Politički zatvorenici vremenom su postali tema nad temama – od zborova do studentskih plenuma, i zasigurno će sve više-jače-bolje boleti naprednjački režim. Na nama je, pak, da se potrudimo da svaki sugrađanin, svaki komšija, svaki zaseok, saznaju da neki nevini ljudi trunu u ćelijama jer je Vučić odlučio da konačno izgubi razum. O političkim zatvorenicima u Srbiji piše njihov saborac Radivoje Jovović.

Budite ponosni – to vam je vaša borba dala

Jedinstvo studentskog pokreta ne narušavaju pojedinci ili grupe koje zastupaju određene ideje već oni koji sa pozicija izvan tog pokreta kritikuju samo politike sa kojima se lično ne slažu. Polemički odgovor na tekst Stevana Filipovića „Prvi maj, zborovi i Crveni Kmeri“, piše Marko Miletić.

Jedinstvo studentskog pokreta ne narušavaju pojedinci ili grupe koje zastupaju određene ideje već oni koji sa pozicija izvan tog pokreta kritikuju samo politike sa kojima se lično ne slažu. Polemički odgovor na tekst Stevana Filipovića „Prvi maj, zborovi i Crveni Kmeri“, piše Marko Miletić.

Protest u Novom Pazaru

Da li protesti odmažu ili pomažu turizmu u Srbiji?

Već mesecima Aleksandar Vučić neprestano kao mantru ponavlja kako protesti i blokade štete ekonomiji i kako zbog toga ljudi ne dolaze u Srbiju. Sve glasnije u ovom jadikovanju mu se pridružuju poslodavci u turizmu i turistička udruženja. Statistika pokazuje da je turistički promet u martu 2025. godine zaista opao ali jesu li protesti krivi za ovo ili su možda upravo protesti doprineli nekom drugačijem turizmu?

Već mesecima Aleksandar Vučić neprestano kao mantru ponavlja kako protesti i blokade štete ekonomiji i kako zbog toga ljudi ne dolaze u Srbiju. Sve glasnije u ovom jadikovanju mu se pridružuju poslodavci u turizmu i turistička udruženja. Statistika pokazuje da je turistički promet u martu 2025. godine zaista opao ali jesu li protesti krivi za ovo ili su možda upravo protesti doprineli nekom drugačijem turizmu?

Radnici i radnice Lira pristižu na posao; Foto: Andraš Juhas / Mašina

Ko je radnik 21. veka?

Da li je radnik 21. veka uopšte radnik? Ili je postao broj, resurs, korisnik benefita, identifikaciona kartica? U privatnom sektoru radnik više nije politički subjekt. On je sveden na funkciju unutar sistema koji ga uči da bude srećan što uopšte ima posao. Pravo na pobunu? To danas postoji samo kao klauzula u ugovoru o radu, odmah pored one o lojalnosti kompaniji.

Da li je radnik 21. veka uopšte radnik? Ili je postao broj, resurs, korisnik benefita, identifikaciona kartica? U privatnom sektoru radnik više nije politički subjekt. On je sveden na funkciju unutar sistema koji ga uči da bude srećan što uopšte ima posao. Pravo na pobunu? To danas postoji samo kao klauzula u ugovoru o radu, odmah pored one o lojalnosti kompaniji.

Studentski marš do Kragujevca; Foto: Gavrilo Andrić

Opipljivost blokada: materijalizam bunta

Zbog čega je neizmerno važno naglašavati i materijalni aspekt studentskog i društvenog bunta – ljudska tela, njihove korake, zagrljaje, obroke, traktore, svetla i bubnjeve – čitajte u tekstu kulturologa Gorana Tomke.

Zbog čega je neizmerno važno naglašavati i materijalni aspekt studentskog i društvenog bunta – ljudska tela, njihove korake, zagrljaje, obroke, traktore, svetla i bubnjeve – čitajte u tekstu kulturologa Gorana Tomke.

O granicama i prostorima slobode

Studentski se pokret bavi ničim drugim do politikom, pošto se bavi jednom stvari koja se tiče svih nas i veoma efektivno, zapravo kao nikad do sad – na primer tako što sasvim uspešno praktikuje nešto direktniju demokratiju.

Studentski se pokret bavi ničim drugim do politikom, pošto se bavi jednom stvari koja se tiče svih nas i veoma efektivno, zapravo kao nikad do sad – na primer tako što sasvim uspešno praktikuje nešto direktniju demokratiju.

Blokada ulica je blokada protoka SNS kapitala

Blokade ulica blokiraju i protok kapitala, a oni koji kontrolišu kapital možda već kucaju na vrata onih koji žele da kontrolišu sve društvene i političke tokove u zemlji. Možda se rešenje krije baš tu – u još više blokada.

Blokade ulica blokiraju i protok kapitala, a oni koji kontrolišu kapital možda već kucaju na vrata onih koji žele da kontrolišu sve društvene i političke tokove u zemlji. Možda se rešenje krije baš tu – u još više blokada.

Blokada Poljoprivrednog fakulteta

Studentske blokade su kraj „zakona jačeg“

Institucije nekad rade, nekad ne rade, zakon za nekoga važi ali ne važi jednako za sve. Studenti insistiraju na radu institucija, da li su blokade i protesti koji traju mesecima konačan kraj politike „zakona jačeg“?

Institucije nekad rade, nekad ne rade, zakon za nekoga važi ali ne važi jednako za sve. Studenti insistiraju na radu institucija, da li su blokade i protesti koji traju mesecima konačan kraj politike „zakona jačeg“?