Protest ispred Generalštaba; Foto: Mašina.

Održan protest upozorenja ispred Generalštaba: Zašto ga ne smemo predati?

Juče, 11, novembra, održan je protest ispred kompleksa Generalštaba i nacrtana je simbolična crvena linija oko zgrade – preko koje građani ne dozvoljavaju da se pređe. Hiljade ljudi je juče u Beogradu jednoglasno reklo: „Ne damo Generalštab“, a sa dr Marijom Marunom, profesorkom na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu, razgovaramo i zašto.

Juče, 11, novembra, održan je protest ispred kompleksa Generalštaba i nacrtana je simbolična crvena linija oko zgrade – preko koje građani ne dozvoljavaju da se pređe. Hiljade ljudi je juče u Beogradu jednoglasno reklo: „Ne damo Generalštab“, a sa dr Marijom Marunom, profesorkom na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu, razgovaramo i zašto.

Generalštab

Apel poslanicima da ne glasaju za rušenje Generalštaba: „Podrška ovom predlogu predstavlja izdaju“

Zaposleni u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture i Zavodu za zaštitu spomenika kulture grada Beograda upućuju javni apel narodnim poslanicima da na današnjoj sednici Skupštine ne glasaju za usvajanje predloga Zakona kojim bi se srušio Generalštab.

Zaposleni u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture i Zavodu za zaštitu spomenika kulture grada Beograda upućuju javni apel narodnim poslanicima da na današnjoj sednici Skupštine ne glasaju za usvajanje predloga Zakona kojim bi se srušio Generalštab.

Delegacija ZLF i PSG.

ZLF i PSG: „Zločini ne smeju biti zaboravljeni niti relativizovani“

Delegacije Pokreta slobodnih građana i Zeleno-levog fronta prisustvovale su komemoraciji povodom 30 godina od operacije „Oluja“. „Odgovornost ne treba tražiti u narodima, već u politikama i strukturama koje su raspirivale mržnju i sukobe“, navodi se u njihovom zajedničkom saopštenju.

Delegacije Pokreta slobodnih građana i Zeleno-levog fronta prisustvovale su komemoraciji povodom 30 godina od operacije „Oluja“. „Odgovornost ne treba tražiti u narodima, već u politikama i strukturama koje su raspirivale mržnju i sukobe“, navodi se u njihovom zajedničkom saopštenju.

Jugoslovenski Dan pobede – 80 godina kasnije

Kada kažemo Dan pobede, obično mislimo na 9. maj, datum kada je kapitulacijom nacističke Nemačke zvanično okončan Drugi svetski rat u Evropi. Ipak, malo je poznato da je rat u Evropi trajao još sedam dana i to na prostoru Jugoslavije, gde su vođene završne operacije za oslobađanje zemlje od okupatora i njegovih pomagača. Tako je rat u Jugoslaviji bio završen 15. maja 1945. godine.

Kada kažemo Dan pobede, obično mislimo na 9. maj, datum kada je kapitulacijom nacističke Nemačke zvanično okončan Drugi svetski rat u Evropi. Ipak, malo je poznato da je rat u Evropi trajao još sedam dana i to na prostoru Jugoslavije, gde su vođene završne operacije za oslobađanje zemlje od okupatora i njegovih pomagača. Tako je rat u Jugoslaviji bio završen 15. maja 1945. godine.

Tribina o obnovi Generalštaba na Građevinskom fakultetu

Udruženje arhitekata Srbije i SFERA forum organizuju javnu stručnu tribinu o obnovi Generalštaba 15. maja od 17h na Građevinskom fakultetu u Beogradu.

Udruženje arhitekata Srbije i SFERA forum organizuju javnu stručnu tribinu o obnovi Generalštaba 15. maja od 17h na Građevinskom fakultetu u Beogradu.

Dimitrije Tucović – borac za slobodu, pravdu i jednakost na Balkanu

Na današnji dan 1881. godine, u selu Gostilje na Zlatiboru, rođen je srpski revolucionarni socijalista Dimitrije Tucović. Uprkos pokušajima vlasti da zakopa njegove antikapitalističke i antišovinističke stavove, njegovo nasleđe i dalje živi.

Na današnji dan 1881. godine, u selu Gostilje na Zlatiboru, rođen je srpski revolucionarni socijalista Dimitrije Tucović. Uprkos pokušajima vlasti da zakopa njegove antikapitalističke i antišovinističke stavove, njegovo nasleđe i dalje živi.

Blokada mosta Slobode u Novom Sadu; Foto: Mašina

Idete li u Kragujevac?

Studenti širom Srbije uputili su se do Kragujevca pešice. Dani do protesta se sitno broje, a studentkinje i studenti iz Kragujevca organizovali su protestni program za Sretenje kakav država nikad nije. Studente ponovo dočekuju kao oslobodioce i cela zemlja oseća istu euforiju – Kragujevac je sledeći slobodan grad.

Studenti širom Srbije uputili su se do Kragujevca pešice. Dani do protesta se sitno broje, a studentkinje i studenti iz Kragujevca organizovali su protestni program za Sretenje kakav država nikad nije. Studente ponovo dočekuju kao oslobodioce i cela zemlja oseća istu euforiju – Kragujevac je sledeći slobodan grad.

Šta je nama naša borba sada? U subotu obeležavanje 80. godišnjice osnivanja AFŽ Srbije

Sa početkom u 17časova, u subotu, 8. februara, u CZKD-u, centralnim događajem biće obeleženo osam decenija od Prvog antifašističkog mitinga žena Srbije, održanog 28. januara 1945. godine na Kolarcu u Beogradu, na kome je osnovan Antifašistički front žena (AFŽ) Srbije.

Sa početkom u 17časova, u subotu, 8. februara, u CZKD-u, centralnim događajem biće obeleženo osam decenija od Prvog antifašističkog mitinga žena Srbije, održanog 28. januara 1945. godine na Kolarcu u Beogradu, na kome je osnovan Antifašistički front žena (AFŽ) Srbije.

Protestna akcija danas u 17h ispred Kolarca: 80 godina od osnivanja AFŽ Srbija

Povodom obeležavanja 80. godišnjice osnivanja AFŽ Srbija, u utorak 28. januara, od 17 časova, Feministička antifašistička mreža FAMa organizuje protestnu akciju ispred Zadužbine Ilije M. Kolarca.

Povodom obeležavanja 80. godišnjice osnivanja AFŽ Srbija, u utorak 28. januara, od 17 časova, Feministička antifašistička mreža FAMa organizuje protestnu akciju ispred Zadužbine Ilije M. Kolarca.

Studenti u blokadi u Novom Sadu organizuju projekciju filma „Gaza se bori za slobodu“

Večeras u 17 časova biće prikazan film u učionici 101 na Filozofskom fakultetu. Nakon filma održaće se otvorena diskusija o Palestini i o ulozi srpske vlasti u genocidu u Gazi kroz slanje oružja Izraelu.

Večeras u 17 časova biće prikazan film u učionici 101 na Filozofskom fakultetu. Nakon filma održaće se otvorena diskusija o Palestini i o ulozi srpske vlasti u genocidu u Gazi kroz slanje oružja Izraelu.

Jugoslavija i sport – više od igre

Sport i politika su neraskidivo povezani. Sportske igre i nadmetanja su oduvek privlačila mase, a to je znala i umela da iskoristi i Komunistička partija Jugoslavije koja je i pre preuzimanja vlasti u Jugoslaviji bila snažno uključena u razvoj sporta na ovim prostorima.

Sport i politika su neraskidivo povezani. Sportske igre i nadmetanja su oduvek privlačila mase, a to je znala i umela da iskoristi i Komunistička partija Jugoslavije koja je i pre preuzimanja vlasti u Jugoslaviji bila snažno uključena u razvoj sporta na ovim prostorima.

Gimnazijalci prave aplikaciju o malo poznatom logoru Topovske šupe

Nakon pokrenute virtuelne ture kroz Staro sajmište, mladi iz Beograda i Berlina ponovo se udružuju kroz projekat „Svetlost svitaca – Arheologija sećanja”, istražujući nekadašnji logor Topovske šume. Srpski i nemački đaci će, uz učešće i podršku predstavnika romske i jevrejske zajednice, grupe umetnika, pedagoga i istoričara iz Srbije i Nemačke, transformisati svoja saznanja u digitalni sadržaj koji će biti dostupan u okviru mobilne aplikacije TOTO.

Nakon pokrenute virtuelne ture kroz Staro sajmište, mladi iz Beograda i Berlina ponovo se udružuju kroz projekat „Svetlost svitaca – Arheologija sećanja”, istražujući nekadašnji logor Topovske šume. Srpski i nemački đaci će, uz učešće i podršku predstavnika romske i jevrejske zajednice, grupe umetnika, pedagoga i istoričara iz Srbije i Nemačke, transformisati svoja saznanja u digitalni sadržaj koji će biti dostupan u okviru mobilne aplikacije TOTO.

„Konjićev skok“ – 80 godina od desanta na Drvar

Pre osamdeset godina izveden je Desant na Drvar, najveća operacija okupatora u cilju likvidiranja maršala Tita. O dramatičnosti ovog događaja piše istoričar Aleksandar Nikolić.

Pre osamdeset godina izveden je Desant na Drvar, najveća operacija okupatora u cilju likvidiranja maršala Tita. O dramatičnosti ovog događaja piše istoričar Aleksandar Nikolić.

Dan Evrope obeležava godišnjicu Šumanove deklaracije

Ujedinjenje dela Evrope u Evropsku uniju počelo je na današnji dan, devetog maja 1950. godine, predstavljanjem Šumanove deklaracije.

Ujedinjenje dela Evrope u Evropsku uniju počelo je na današnji dan, devetog maja 1950. godine, predstavljanjem Šumanove deklaracije.

„Na svakom licu je jednakost, ljudi su ti koji vode“ – 50 godina od Portugalske revolucije

Pre 50 godina Portugal se oslobodio diktature. Istoričar Aleksandar Nikolić piše o političkoj i društvenoj klimi koja je prethodila Karanfilskoj revoluciji i borbi različitih društvenih grupa koja je usledila nakon svrgavanja režima 1974. godine.

Pre 50 godina Portugal se oslobodio diktature. Istoričar Aleksandar Nikolić piše o političkoj i društvenoj klimi koja je prethodila Karanfilskoj revoluciji i borbi različitih društvenih grupa koja je usledila nakon svrgavanja režima 1974. godine.

„Ljubavi smo učili vatru da nam zemlja više ne gori”: Obeleženo 79 godina od prve omladinske radne akcije

Od januara do kraja marta 1945. godine, na Crnom Vrhu pored Bora, organizovana je prva omladinska radna akcija na prostoru SR Srbije. Tim povodom, venci i cveće su položeni na spomenik posvećen ovoj akciji, dok je u muzičkoj školi u Boru održana svečana akademija.

Od januara do kraja marta 1945. godine, na Crnom Vrhu pored Bora, organizovana je prva omladinska radna akcija na prostoru SR Srbije. Tim povodom, venci i cveće su položeni na spomenik posvećen ovoj akciji, dok je u muzičkoj školi u Boru održana svečana akademija.

27. mart 1941

Evo koliko ljudi je učestvovalo u demonstracijama 27. marta 1941. godine u Beogradu

Uoči 83. godišnjice velikog protesta održanog 27. marta 1941. godine, kada je stanovništvo tadašnje Kraljevine Jugoslavije odbilo pristupanje Trojnom paktu izlaskom na ulice mnogih gradova, Arhiv javnih skupova pokušao je da uradi procenu mogućeg broja ljudi koji je učestvovao u tim demonstracijama u Beogradu.

Uoči 83. godišnjice velikog protesta održanog 27. marta 1941. godine, kada je stanovništvo tadašnje Kraljevine Jugoslavije odbilo pristupanje Trojnom paktu izlaskom na ulice mnogih gradova, Arhiv javnih skupova pokušao je da uradi procenu mogućeg broja ljudi koji je učestvovao u tim demonstracijama u Beogradu.

Todor Kuljić

U prilog antikapitalizmu — Antiautobiografija Todora Kuljića

Autobiografije poput onih Vinstona Čerčila, Alberta Špera ili Dobrice Ćosića su važan alat uređivanja prošlosti, u čemu desnica prednjači. Todor Kuljić u Antiautobiografiji kombinuje brojne discipline kako bi opisao kontekst i potencijal levice danas.

Autobiografije poput onih Vinstona Čerčila, Alberta Špera ili Dobrice Ćosića su važan alat uređivanja prošlosti, u čemu desnica prednjači. Todor Kuljić u Antiautobiografiji kombinuje brojne discipline kako bi opisao kontekst i potencijal levice danas.