Šta je nama naša borba sada? U subotu obeležavanje 80. godišnjice osnivanja AFŽ Srbije

Sa početkom u 17časova, u subotu, 8. februara, u CZKD-u, centralnim događajem biće obeleženo osam decenija od Prvog antifašističkog mitinga žena Srbije, održanog 28. januara 1945. godine na Kolarcu u Beogradu, na kome je osnovan Antifašistički front žena (AFŽ) Srbije.

Sa početkom u 17časova, u subotu, 8. februara, u CZKD-u, centralnim događajem biće obeleženo osam decenija od Prvog antifašističkog mitinga žena Srbije, održanog 28. januara 1945. godine na Kolarcu u Beogradu, na kome je osnovan Antifašistički front žena (AFŽ) Srbije.

Protestna akcija danas u 17h ispred Kolarca: 80 godina od osnivanja AFŽ Srbija

Povodom obeležavanja 80. godišnjice osnivanja AFŽ Srbija, u utorak 28. januara, od 17 časova, Feministička antifašistička mreža FAMa organizuje protestnu akciju ispred Zadužbine Ilije M. Kolarca.

Povodom obeležavanja 80. godišnjice osnivanja AFŽ Srbija, u utorak 28. januara, od 17 časova, Feministička antifašistička mreža FAMa organizuje protestnu akciju ispred Zadužbine Ilije M. Kolarca.

“Izrael ubija, Jugoslav profitira”: Multinacionalni protest podrške narodu Palestine u Beogradu

U nedelju je održan protest podrške narodu Palestine, organizovan od strane antiratne grupe „Podrška narodu Palestine Srbija”. Demonstranti su šetali i do Jugoimporta, kompanije koja je od oktobra 2023. izvezla preko 16 miliona vrednog oružja u Izrael.

U nedelju je održan protest podrške narodu Palestine, organizovan od strane antiratne grupe „Podrška narodu Palestine Srbija”. Demonstranti su šetali i do Jugoimporta, kompanije koja je od oktobra 2023. izvezla preko 16 miliona vrednog oružja u Izrael.

Marijana Stojčić: „Zajednička nit svih konzervativnih i desnih politika je odbacivanje ideje da su ljudi jednaki i da svi, baš svi imaju pravo na dostojanstven život“

Povodom večerašnjeg otvaranja trećeg Festivala javne istorije u 18h u Prostoru Miljenko Dereta u Beogradu, razgovaramo sa sociološkinjom Marijanom Stojčić, iz Centra za primenjenu istoriju.

Povodom večerašnjeg otvaranja trećeg Festivala javne istorije u 18h u Prostoru Miljenko Dereta u Beogradu, razgovaramo sa sociološkinjom Marijanom Stojčić, iz Centra za primenjenu istoriju.

Sećanje kao otpor: Treći Festival javne istorije u Beogradu

Tema ovogodišnjeg Festivala koji se organizuje od 20. do 23. juna 2024. u Beogradu je otpor. „Prvenstveno otpor politikama koje prekrajaju i brišu prošlost, pokušavajući na taj način da osiguraju sopstveni politički legitimitet u današnjici“, kaže se u najavi.

Tema ovogodišnjeg Festivala koji se organizuje od 20. do 23. juna 2024. u Beogradu je otpor. „Prvenstveno otpor politikama koje prekrajaju i brišu prošlost, pokušavajući na taj način da osiguraju sopstveni politički legitimitet u današnjici“, kaže se u najavi.

Pesmu dajte, ranjenici: Kako je partizanska bolnica spasila NOB

Povodom obeležavanja 79 godina od Bitke na Sutjesci, u kojoj je živote izgubilo više od 7.500 pripadnika Narodnooslobodilačkog pokreta, donosimo vam analizu sociološkinje Jane Šarić o malo poznatoj ali često odlučujućoj ulozi partizanske bolnice.

Povodom obeležavanja 79 godina od Bitke na Sutjesci, u kojoj je živote izgubilo više od 7.500 pripadnika Narodnooslobodilačkog pokreta, donosimo vam analizu sociološkinje Jane Šarić o malo poznatoj ali često odlučujućoj ulozi partizanske bolnice.

Večeras prva dodela Nagrade „Borka Pavićević“ za javni gest

U CZKD-u će 5. juna u 18h biti dodeljena nagrada za javni gest „Borka Pavićević“, ustanovljena u znak sećanja na osnivačicu i direktorku CZKD-a, istaknutu jugoslovensku dramaturškinju, kolumnistkinju, antiratnu aktivistkinju, borkinju za ljudska prava i nosioca Ordena legije časti Republike Francuske.

U CZKD-u će 5. juna u 18h biti dodeljena nagrada za javni gest „Borka Pavićević“, ustanovljena u znak sećanja na osnivačicu i direktorku CZKD-a, istaknutu jugoslovensku dramaturškinju, kolumnistkinju, antiratnu aktivistkinju, borkinju za ljudska prava i nosioca Ordena legije časti Republike Francuske.

PRL zahteva od vlasti da odustane od od kriminalizacije antiratnog organizovanja

Predsednik omladine Partije radikalne levice (PRL) i aktivista antiratne grupe, juče je saslušan u policiji zbog navodnog pisanja grafita protiv izvoza oružja iz Srbije u Izrael. PRL ističe da je ovo pokušaj kriminalizacije antiratnih i propalestinskih aktivnosti te zastrašivanja učesnika.

Predsednik omladine Partije radikalne levice (PRL) i aktivista antiratne grupe, juče je saslušan u policiji zbog navodnog pisanja grafita protiv izvoza oružja iz Srbije u Izrael. PRL ističe da je ovo pokušaj kriminalizacije antiratnih i propalestinskih aktivnosti te zastrašivanja učesnika.

Studentski protesti za Palestinu širom sveta

Od SAD-a do Australije, studenti protestuju u solidarnosti sa Gazom. Iako dočekani policijskom brutalnošću, pretnjama i ucenama – postaju samo brojniji.

Od SAD-a do Australije, studenti protestuju u solidarnosti sa Gazom. Iako dočekani policijskom brutalnošću, pretnjama i ucenama – postaju samo brojniji.

Filozofski fakultet u Novom Sadu

Prolećno čišćenje na Filozofskom fakultetu: Ko čisti, a ko pročišćava?

Studenti iz organizovane grupe STAV smatraju da su dešavanja proteklih nedelja imala za cilj da se desi jedna vrsta „čistke” slobodoumlja na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Iz tog razloga studenti planiraju da fakultet „pročiste” i pokažu šta Filozofski fakultet treba da predstavlja u akademskoj zajednici.

Studenti iz organizovane grupe STAV smatraju da su dešavanja proteklih nedelja imala za cilj da se desi jedna vrsta „čistke” slobodoumlja na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Iz tog razloga studenti planiraju da fakultet „pročiste” i pokažu šta Filozofski fakultet treba da predstavlja u akademskoj zajednici.

Filozofski fakultet u Novom Sadu

Skup danas u 12h ispred novosadskog Filozofskog fakulteta protiv blokade organizovanih desničara

Nekoliko desetina desničara od juče blokira Filozofski fakultet u Novom Sadu, kao nastavak kampanje protiv profesora Dinka Gruhonjića. Skup podrške profesoru najavljen je za danas u 12h ispred fakulteta.

Nekoliko desetina desničara od juče blokira Filozofski fakultet u Novom Sadu, kao nastavak kampanje protiv profesora Dinka Gruhonjića. Skup podrške profesoru najavljen je za danas u 12h ispred fakulteta.

Hapšenje Aide Ćorović

Udruženje Krokodil i FAM prikupili novac za plaćanje kazne Aidi Ćorović

Šezdesetdvoje građana iz zemlje i inostranstva se odazvalo na poziv Udruženja Krokodil i Feminističke antifašističke mreže, i doniralo novac za plaćanje kazne aktivistkinje Aide Ćorović da bi sprečili njen odlazak u zatvor.

Šezdesetdvoje građana iz zemlje i inostranstva se odazvalo na poziv Udruženja Krokodil i Feminističke antifašističke mreže, i doniralo novac za plaćanje kazne aktivistkinje Aide Ćorović da bi sprečili njen odlazak u zatvor.

Hapšenje Aide Ćorović

Feministička antifašistička mreža pozvala da se donira novac za kaznu Aidi Ćorović

Aktivistkinja Aida Ćorović će od petka 22. marta morati da služi dvomesečnu zatvorsku kaznu zbog toga što je gađala jajima zid sa slikom osuđenog ratnog zločinca Mladića, odnosno, po mišljenju suda: ometala stanare i policajce u civilu dok su je odvlačili.

Aktivistkinja Aida Ćorović će od petka 22. marta morati da služi dvomesečnu zatvorsku kaznu zbog toga što je gađala jajima zid sa slikom osuđenog ratnog zločinca Mladića, odnosno, po mišljenju suda: ometala stanare i policajce u civilu dok su je odvlačili.

Čuveni filmovi „Potraži Vandu Kos“ i „Gorke trave“ prema scenarijima Fride Filipović u Kinoteci

Ciklus filmova prema scenarijima jedna od najznačajnijih jugoslovenskih autorki ženske angažovane proze, Fride Filipović, biće prikazan u Jugoslovenskoj kinoteci 12. i 13. februara. Program će biti otvoren filmom „Potraži Vandu Kos“ (1957), a u uvodnom razgovoru će učestvovati teoretičarke književnosti, Stanislava Barać i Aleksandra Sekulić.

Ciklus filmova prema scenarijima jedna od najznačajnijih jugoslovenskih autorki ženske angažovane proze, Fride Filipović, biće prikazan u Jugoslovenskoj kinoteci 12. i 13. februara. Program će biti otvoren filmom „Potraži Vandu Kos“ (1957), a u uvodnom razgovoru će učestvovati teoretičarke književnosti, Stanislava Barać i Aleksandra Sekulić.

Građani godišnjicu Novosadske racije obeležavaju pre vlasti

Gradski odbor stranke Zajedno u Novom Sadu je godišnjicu racije obeležio komemorativnom šetnjom i javnim časom ,,Tragom stradanja“, a Antifašistički front „23. oktobar“ je počast ubijenima odao kod spomenika „Porodica“.

Gradski odbor stranke Zajedno u Novom Sadu je godišnjicu racije obeležio komemorativnom šetnjom i javnim časom ,,Tragom stradanja“, a Antifašistički front „23. oktobar“ je počast ubijenima odao kod spomenika „Porodica“.

Lana Bastašić

Lana Bastašić: Nemojte se prodati

Spisateljica Lana Bastašić raskinula je saradnju sa čuvenom nemačkom izdavačkom kućom „S. Fišer“ osuđujući cenzuru propalestinskih glasova u Nemačkoj.

Spisateljica Lana Bastašić raskinula je saradnju sa čuvenom nemačkom izdavačkom kućom „S. Fišer“ osuđujući cenzuru propalestinskih glasova u Nemačkoj.

Što je komunizam danas

„Za mene jest jedini pravi komunizam onaj slobodarski, koji u ovom gnusnom svijetu često treba državu i ostale vladajuċe aparate ali postoji zbog oslobođenja ličnosti“, ističe jugoslovenski teoretičar književnosti i kulture, političke epistemologije, pisac i pesnik, Darko Suvin.

„Za mene jest jedini pravi komunizam onaj slobodarski, koji u ovom gnusnom svijetu često treba državu i ostale vladajuċe aparate ali postoji zbog oslobođenja ličnosti“, ističe jugoslovenski teoretičar književnosti i kulture, političke epistemologije, pisac i pesnik, Darko Suvin.

U španskom gradu Gernika oglašene sirene u znak solidarnosti sa palestinskim narodom u Gazi

Hiljade ljudi formiralo je od svojih tela ogromnu zastavu Palestine koja se prostirala glavnim trgom, kao i simbol čuvene Pikasove slike „Gernika“ zahtevajući da se odmah prekine sa genocidom u Pojasu Gaze.

Hiljade ljudi formiralo je od svojih tela ogromnu zastavu Palestine koja se prostirala glavnim trgom, kao i simbol čuvene Pikasove slike „Gernika“ zahtevajući da se odmah prekine sa genocidom u Pojasu Gaze.

Luka Babić: profesorka pocepala radove koji obeležavaju istoriju SFRJ u Trećoj beogradskoj gimnaziji

U autorskom tekstu koji je objavljen na portalu lista Danas, Luka Babić, osnivač udruženja „I mi se pitamo“ i maturant Treće beogradske gimnazije piše o reakciji profesorke ove škole na radove učenika i učenica koje su zalepili u školi kako bi obeležili nekadašnji Dan republike.

U autorskom tekstu koji je objavljen na portalu lista Danas, Luka Babić, osnivač udruženja „I mi se pitamo“ i maturant Treće beogradske gimnazije piše o reakciji profesorke ove škole na radove učenika i učenica koje su zalepili u školi kako bi obeležili nekadašnji Dan republike.