Miketić: „Bagerima se ne može vršiti istraživanje arheološkog lokaliteta“

„Na lokalitetu Nemačkog paviljona nema arheološkog nadzora. Niko se osim radnika i mašina tamo ne nalazi iako je to naloženo Zavodu“, konstatovao je Đorđe Miketić na konferenciji za medije održanoj povodom nastavka rušenja Nemačkog paviljona na Starom sajmištu u Beogradu.

„Na lokalitetu Nemačkog paviljona nema arheološkog nadzora. Niko se osim radnika i mašina tamo ne nalazi iako je to naloženo Zavodu“, konstatovao je Đorđe Miketić na konferenciji za medije održanoj povodom nastavka rušenja Nemačkog paviljona na Starom sajmištu u Beogradu.

Smiljka Tomanović: Društvo je zahvatio proces sistemske korupcije

Redovna profesorka Odeljenja za sociologiju BU za Mašinu komentariše zahtev koji je Filozofskom fakultetu uputilo Ministarstvo prosvete u vezi sa netačno navedenim elementima javnog angažmana vanrednog profesora Bakića.

Redovna profesorka Odeljenja za sociologiju BU za Mašinu komentariše zahtev koji je Filozofskom fakultetu uputilo Ministarstvo prosvete u vezi sa netačno navedenim elementima javnog angažmana vanrednog profesora Bakića.

Bakić: Jedan autoritarni režim može da ustukne samo ako građani pokažu dovoljnu meru građanske hrabrosti i odgovornosti

Profesor Jovo Bakić za Mašinu komentariše najnovije vidove ograničavanja slobode mišljenja i izražavanja i autonomije univerziteta u Srbiji, koji su se ispoljili u vidu zahteva Ministarstva prosvete da Odeljenje za sociologiju FF „ispita slučaj“ i ogradi se od Bakićevog (pritom: falsifikovanog) istupanja u javnosti.

Profesor Jovo Bakić za Mašinu komentariše najnovije vidove ograničavanja slobode mišljenja i izražavanja i autonomije univerziteta u Srbiji, koji su se ispoljili u vidu zahteva Ministarstva prosvete da Odeljenje za sociologiju FF „ispita slučaj“ i ogradi se od Bakićevog (pritom: falsifikovanog) istupanja u javnosti.

Uprkos protivljenju struke sud potvrdio rehabilitaciju Nikole Kalabića, osuđenog zločinca i kolaboracioniste

Krajem prošle nedelje Apelacioni sud u Beogradu potvrdio je rešenje Višeg suda u Valjevu kojim je usvojen zahtev za rehabilitaciju nekadašnjeg komandanta Gorske garde Jugoslovenske vojske u otadžbini, Nikole Kalabića, čije su jedinice odgovorne za masovne zločine tokom Drugog svetskog rata.

Krajem prošle nedelje Apelacioni sud u Beogradu potvrdio je rešenje Višeg suda u Valjevu kojim je usvojen zahtev za rehabilitaciju nekadašnjeg komandanta Gorske garde Jugoslovenske vojske u otadžbini, Nikole Kalabića, čije su jedinice odgovorne za masovne zločine tokom Drugog svetskog rata.

Spasovdanska litija — za svu decu Srbije?

Koja politička i ideološka poruka stoji iza organizovanja litije u centru Beograda i kakvu utehu SPC uopšte može pružiti svojim sledbenicima šireći versku diskriminaciju i kulturu mržnje i nasilja?

Koja politička i ideološka poruka stoji iza organizovanja litije u centru Beograda i kakvu utehu SPC uopšte može pružiti svojim sledbenicima šireći versku diskriminaciju i kulturu mržnje i nasilja?

Čiji je Branko Pešić?

Dok vladajuće strukture decenijama ruše sve tekovine socijalizma, dokumentarac prema ideji bivšeg zamenika gradonačelnika Beograda, Gorana Vesića, čini se, afirmativno govori o liku i delu najpoznatijeg socijalističkog gradonačelnika Beograda. Zašto je snimljen „Gradonačelnik“?

Dok vladajuće strukture decenijama ruše sve tekovine socijalizma, dokumentarac prema ideji bivšeg zamenika gradonačelnika Beograda, Gorana Vesića, čini se, afirmativno govori o liku i delu najpoznatijeg socijalističkog gradonačelnika Beograda. Zašto je snimljen „Gradonačelnik“?

Ponovo napadnut Crni Ovan u Novom Sadu

Osam maskiranih lica demoliralo je baštu kafića Crni Ovan devetog maja, u šestom napadu na ovo stecište antifašista u proteklih godinu i po dana.

Osam maskiranih lica demoliralo je baštu kafića Crni Ovan devetog maja, u šestom napadu na ovo stecište antifašista u proteklih godinu i po dana.

Radnički pokret kao put ka emancipaciji: Quo vadimus, Herman?

„Nakon iskustva dvadesetog veka i proteklih trideset godina lutanja levice, neophodno je iznova podsećati na kritičku oštricu marksizma. Knjiga o Hermanu je doprinos obnovi marksizma i podsetnik na, od marksizma nerazdvojnu, nužnost kritičke misli“, ističe istoričar Stefan Gužvica o radničkom intelektualcu, Bogomiru Hermanu.

„Nakon iskustva dvadesetog veka i proteklih trideset godina lutanja levice, neophodno je iznova podsećati na kritičku oštricu marksizma. Knjiga o Hermanu je doprinos obnovi marksizma i podsetnik na, od marksizma nerazdvojnu, nužnost kritičke misli“, ističe istoričar Stefan Gužvica o radničkom intelektualcu, Bogomiru Hermanu.

Ivana Bogićević Leko o Memorijalu „Boško Buha“: „Naravno da programi ne treba da budu prepisani iz vremena koje je prošlo, ali je veoma važno da ostanu namenjeni deci i mladima“

„Nadležnost i odgovornost se do besvesti prebacuje sa institucije na instituciju, čime se problemi samo guraju pod tepih, a ne rešavaju, dok vreme neumitno prolazi, a prilike se propuštaju. Memorijal ’Boško Buha’ je jedan u moru takvih primera“, kaže za Mašinu Ivana Bogićević Leko, članica Inicijative za obnovu memorijalnog kompleksa „Boško Buha”.

„Nadležnost i odgovornost se do besvesti prebacuje sa institucije na instituciju, čime se problemi samo guraju pod tepih, a ne rešavaju, dok vreme neumitno prolazi, a prilike se propuštaju. Memorijal ’Boško Buha’ je jedan u moru takvih primera“, kaže za Mašinu Ivana Bogićević Leko, članica Inicijative za obnovu memorijalnog kompleksa „Boško Buha”.

Građanima sela Negrišori, umesto spomenika

Zašto državne institucije ćute u situaciji kada bahati investitor ruši spomenik koji im se našao na (auto)putu, a koji za meštane opštine Lučani predstavlja osnov kulture sećanja?

Zašto državne institucije ćute u situaciji kada bahati investitor ruši spomenik koji im se našao na (auto)putu, a koji za meštane opštine Lučani predstavlja osnov kulture sećanja?

Dani slobode, godine revizionizma

Skupština grada Beograda usvojila je novi pravilnik za manifestacije od značaja za kulturu grada Beograda koja predviđa niz promena, poput uvođenja apsolutne kontrole nad postojećim gradskim manifestacijama. Jedna od novih manifestacija je festival „Dani slobode“ koja pokazuje jasnu tendenciju ka ideološkoj reviziji istorije.

Skupština grada Beograda usvojila je novi pravilnik za manifestacije od značaja za kulturu grada Beograda koja predviđa niz promena, poput uvođenja apsolutne kontrole nad postojećim gradskim manifestacijama. Jedna od novih manifestacija je festival „Dani slobode“ koja pokazuje jasnu tendenciju ka ideološkoj reviziji istorije.

Ukrajinski antifašista osuđen na 13 godina zatvora

Na okupiranim teritorijama oblasti Lugansk i Donjeck zarobljen je i osuđen aktivista i novinar Maksim Butkevič koji se borio u vojsci Ukrajine.

Na okupiranim teritorijama oblasti Lugansk i Donjeck zarobljen je i osuđen aktivista i novinar Maksim Butkevič koji se borio u vojsci Ukrajine.

Darko Suvin: „Svaki malo bistriji ekonomist danas bi mogao ustanoviti da se u prvih 30 godina SFRJ živjelo materijalno bolje nego danas“

„Nalazim izvanrednime kako se gotovo nigdje, pa ni kod nas, uopće ne govori o kapitalizmu i principu profita kao jedinoj bazi vrijednosti i uspjeha“, kazuje Darko Suvin u razgovoru sa Gojkom Božovićem povodom Međunarodne konferencije Instituta za društvene studije „Vreme promena“, održane oktobra 2022. u Beogradu.

„Nalazim izvanrednime kako se gotovo nigdje, pa ni kod nas, uopće ne govori o kapitalizmu i principu profita kao jedinoj bazi vrijednosti i uspjeha“, kazuje Darko Suvin u razgovoru sa Gojkom Božovićem povodom Međunarodne konferencije Instituta za društvene studije „Vreme promena“, održane oktobra 2022. u Beogradu.

U slavu najmasovnijeg pokreta žena na našim prostorima: Obeležavanje 80 godina od osnivanja Antifašističkog fronta žena Jugoslavije u Bosanskom Petrovcu i Bihaću

Danas i sutra će biti obeleženo 80 godina od osnivanja Antifašističkog fronta žena (AFŽ) Jugoslavije, najmasovnijeg pokreta žena na našim prostorima, koji je u okviru NOB-a doprineo borbi protiv fašizma, opštoj ravnopravnosti žena, ali i emancipaciji jugoslovenskog društva u celosti.

Danas i sutra će biti obeleženo 80 godina od osnivanja Antifašističkog fronta žena (AFŽ) Jugoslavije, najmasovnijeg pokreta žena na našim prostorima, koji je u okviru NOB-a doprineo borbi protiv fašizma, opštoj ravnopravnosti žena, ali i emancipaciji jugoslovenskog društva u celosti.

Pismo volontera sa Balkana povodom turske vojne operacije u Rožavi

Da bi uoči izbora skrenula pažnju sa suštinskih životnih problema, Erdoganov režim se okreće još većoj militarizaciji, pišu u pismu međunarodni volonteri sa Balkana u Rožavi.

Da bi uoči izbora skrenula pažnju sa suštinskih životnih problema, Erdoganov režim se okreće još većoj militarizaciji, pišu u pismu međunarodni volonteri sa Balkana u Rožavi.

Pobunjene žene Irana šalju poruku „Zan, Zendegi, Azadi“

Globalno sestrinstvo koje je antikolonijalno i antikapitalističko je ono što treba negovati kroz borbu žena, piše aktivistkinja i istraživačica Sanaz Raji.

Globalno sestrinstvo koje je antikolonijalno i antikapitalističko je ono što treba negovati kroz borbu žena, piše aktivistkinja i istraživačica Sanaz Raji.

Na zapadu zaista ništa novo

O tome da li savremena ekranizacija čuvenog Remarkovog romana „Na zapadu ništa novo“ iz 1929. godine ispunjava očekivanja ili ne postavši jedan od najznačajnijih antiratnih romana 20. veka, te gde su slepe mrlje filma, za Mašinu piše Stefan Aleksić.

O tome da li savremena ekranizacija čuvenog Remarkovog romana „Na zapadu ništa novo“ iz 1929. godine ispunjava očekivanja ili ne postavši jedan od najznačajnijih antiratnih romana 20. veka, te gde su slepe mrlje filma, za Mašinu piše Stefan Aleksić.

„Digni gard, odbrani grad!“ predali peticiju „Reci NE spomeniku fašistima“ u skupštini Novog Sada

Peticiju protiv „Spomenika nevinim žrtvama 1944/45“ koji se diže i u čast učesnika Novosadske racije pokrenulo je 15 nevladinih organizacija i političkih stranaka Novog Sada okupljenih u neformalnu akciju „Digni gard, odbrani grad!“, a potpisalo je 5000 građana.

Peticiju protiv „Spomenika nevinim žrtvama 1944/45“ koji se diže i u čast učesnika Novosadske racije pokrenulo je 15 nevladinih organizacija i političkih stranaka Novog Sada okupljenih u neformalnu akciju „Digni gard, odbrani grad!“, a potpisalo je 5000 građana.