Mrak medijskog tržišta

Jučerašnjom akcijom „Stop medijskom mraku“ preko 150 medija i udruženja je skrenuo pažnju javnosti na ugroženost slobode medija. Takvo stanje rezultat je političkih odluka i ekonomskih uslovljavanja koja u sadejstvu stvaraju okvire medijskog tržišta čije karakteristike nisu dobre ni za publiku ni za one koji stvaraju medijske sadržaje.

Naš jezik

Veliki broj intelektualki i intelektualaca iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije kroz saradnju u okviru projekta Jezici i nacionalizmi, izradili su Deklaraciju o zajedničkom jeziku, koja je od juče dostupna javnosti.

Novine u radu Mašine

Od sutra Mašina uvodi dve značajne novine u radu. Pokrećemo stranicu na engleskom i otvaramo mogućnost za podršku našem radu putem donacija.

Informatička dobra u službi društva

Informatička javna dobra su u sve većoj meri podložna kapitalističkoj profitnoj logici. Štaviše, ovakvo kapitalističko prisvajanje je primer kako se čak i proizvodnja bazirana na ideji široke dostupnosti i egalitarnosti lako može pretvoriti u svoju suprotnost. Ipak, napor koji hakeri ulažu u razvoj slobodnih softvera može postati važan deo stvaranja alternative, ali je pre toga nužno da oni sami prepoznaju politički značaj sopstvenog rada.

Političko upodobljavanje javnog servisa

Nakon smena urednika i drugih zaposlenih i postavljanju novog Upravnog odbora, nedavna dešavanja na Radio​​-televiziji Vojvodine su kulminirala u protestima inicijative ​“Podrži RTV”. Ovaj direktni otpor i ​reakcija, pokrenut od samih novinara, izrasta u masovniji pokret koji pokušava da odbrani radna prava zaposlenih ali i da profesionalne zahteve pretvori u socijalne i političke.

N​isam u prijateljskim odnosima ni s nacionalizmom ni s kapitalizmom​

Viktor Ivančić se u javnom prostoru pominje kao jedan od osnivača i urednika Feral Tribunea, splitskog političko-satiričnog nedeljnika, ali to svakako nije dovoljno da se opiše njegov rad. Autor je i dva romana, jedne zbirke priča, nekoliko publicističkih i esejističkih knjiga, više od tri decenije ispisuje kolumnu Bilježnica Robija K, kolumnista je tjednika srpske manjine u Hrvatskoj Novosti, sarađivao je ili sarađuje s mnogim medijima (Peščanik, BH Dani i drugi).

Deliti, deliti i samo deliti!

Javne digitalne biblioteke koje omogućavaju pristup znanju velikom broju ljudi bez obzira na njihov društveni i ekonomski status – suočavaju se sa različitim pritiscima koje vode ka njihovom gašenju. Iako su akademske i naučne zajednice veliki korisnici ovih biblioteka, oni teško stupaju u njihovu odbranu zbog strukturne uslovljenosti koja ih stavlja u službu privatnih “prestižnih” časopisa.

Znanje imanje

Nedavno gašenje emisije o poljoprivredi „Dobra zemlja“ je u prvi mah delovalo kao posledica​ ​političkih pritisaka odozgo, a zapravo je bilo posledica korporativnog regulisanja medijskog prostora.​ ​Iako je odgovarala na određeni javni interes, ​emisija je ukinuta ​usled pritisaka za njenom komercijalizacijom, marketinškim i reklamnim praksama, te prinudnim političkim disciplinovanjem.

Pančevo: nestanak lokalnih medija

Nakon što je tokom ustaljenog „tranzicijskog“ puta deindustrijalizovano, Pančevo je nedavno ostalo i bez lokalnih medija. Privatizacija RTV Pančevo se može posmatrati kao paradigma učinaka novih medijskih zakona u kojoj medijski radnici ostaju bez zaposlenja a lokalno stanovništvo bez adekvatnih informacija.

Rijaliti protiv sistema vrednosti: vrtuljak moralisanja i uslovi proizvodnje

Sporadično jadikovanje nad urušenim kulturnim vrednostima poslednji put se u javnosti pojavilo u liku desničarske studentske organizacije Sistem vrednosti. Njihova akcija i poziv na borbu protiv rijaliti emisija imala je velikog odjeka u javnosti, ali je ipak ostala zatvorena u puko moralisanje o posrnuću nacije. Okvir u kome nastaju rijalitiji – medijski zakoni, privatizacija medija i uslovi proizvodnje su ostali nepomenuti od strane desničara.

Jesu li mediji u kapitalizmu nužno kapitalistički?

U godini u kojoj se u Srbiji očekuje privatizacija ili gašenje više od sedamdeset medija, sve je više rasprava o ulozi medija u očuvanju “javnog” interesa. Ipak, kako bi se u raspravama došlo do nekih konkretnih analiza, neophodno je reflektovati strukturnu ulogu medija u cirkulaciji kapitala, kao i ograničenja državne administracije u regulaciji medijskog polja u okviru kapitalističkih načina proizvodnje.

Privatizacija medija: posledice i alternative

Zakonski rok za privatizaciju medija u javnom vlasništvu ističe prvog jula ove godine. Sudeći prema toku ovog procesa ni samim medijskim radnicima i radnicima nije pruženo dovoljno informacija o tome koji mediji će zaista biti prodati i da li će se ispoštovati postavljeni rokovi. Dosadašnji rezultati privatizacije medija u Srbiji i regionu, aktuelni ciklus privatizacije, zatim pitanja radnog i socijalnog položaja novinara i novinarki, pozicija frilensera u ovom sektoru kao i mogućnosti alternativne produkcije i organizovanja radnika u medijima bili su tema panel diskusije organizovane u februaru 2015. u okviru projekta „Mašina: proizvodnja društvene kritike“.

Medijski eksperiment u Srbiji

Nedavnim usvajanjem seta medijskih zakona, Srbija je postala eksperimentalni poligon na kojem će Evropa posmatrati posledice omogućavanja telekomunikacijskim kompanijama da postanu proizvođači medijskog sadržaja. Ovakav smer razvoja će doneti negativne posledice po i onako samo proklamovane ciljeve služenja javnom interesu a ujedno ojačati poslovne interese privatnog kapitala.

Nema slobodnih medija bez slobodnih novinara

Proces privatizacije medija u Srbiji ulazi u svoju završnu fazu. Vlast i opozicija su prilikom usvajanja seta medijskih zakona imale gotovo indetične stavove o “državi” kao lošem vlasniku u medijima. Međutim, situacija u medijskom sektoru nam pokazuje da sloboda medija nije primarno ugrožena usled javnog vlasništva, već pritisci dolaze upravo od strane privatnog kapitala.

Seča medija, drugi deo

Sudeći prema dosadašnjim reformama u medijskom sektoru stupanje na snagu novog seta medijskih zakona sigurno neće dovesti do poboljšanja u ovom polju, već sasvim suprotno. Prema rečima naše sagovornice Dragane Čabarkape „Nema slobodnih medija bez slobodnih novinara“, a ta sloboda je već uveliko narušena prethodnim ciklusom privatizacije medijskih kuća, kao i smanjivanjem cene rada i radnih prava novinara i drugih radnika u ovom sektoru.