Deveti dan: Studenti i radnici, zajedno smo najjači
Deveti dan zaredom u Beogradu je održano masovno protestno okupljanje.
Deveti dan zaredom u Beogradu je održano masovno protestno okupljanje.
I peti put po redu u gradovima širom Srbije održani su protesti protiv aktuelne vlasti. Danas su povučeni i konkretniji potezi povodom dalje saradnje studenta sa ostalim nezadovoljnim društvenim akterima.
Danas su u gradovima širom Srbije četvrti dan za redom održani protesti nezadovoljnih građana i građanki. Okupljanje, mahom mladih, ovog puta je bilo obeleženo sve većom podrškom starijih sugrađana i sugrađanki.
Treći dan za redom u više gradova u Srbiji su organizovani protesti protiv vladajućeg sistema.
U više gradova u Srbiji danas su organizovani protesti na kojima je izraženo nezadovoljstvo aktuelnim sistemom i rezultatima izbora za predsednika republike. Na masovnim okupljanjima uglavnom su učestvovali mladi ljudi.
U fabrici Fori tekstil u Kragujevcu došlo je do pobune oko četiri stotine radnica.
Početkom decembra prošle godine Dr Mario Reljanović je na naš poziv u beogradskom Domu omladine održao predavanje „Radna prava i strane investicije“.
U Beogradu je održan protestni marš povodom 8. marta Međunarodnog dana žena.
Milioni žena će i ovog Osmog marta protestovati širom sveta. Jedan od protestnih skupova će biti organizovan u Beogradu, u sredu, na Trgu republike s početkom u dvanaest časova. Razloga za protest je mnogo, a u ovom tekstu smo probali da istaknemo klasnu perspektivu Praznika i borbe žena.
Poslednjih meseci film „Ja, Danijel Blejk“ britanskog reditelja Ken Louča je naterao veliki broj posetilaca bioskopa da pogledaju direktno u socijalnu nepravdu. Mnogi su plakali gledajući film, mnogi su izašli besni, svi su diskutovali o problemima sistema. Time je ovaj osamdesetogodišnji reditelj još jednom pokazao da film i umetnost mogu igrati značajnu ulogu u predstavljanju i prevazilaženju različitih društvenih problema.
U septembru 2016. godine u okviru projekta Krtička mašina, Gal Kirn je u beogradskom Domu omladine održao predavanje o specifičnostima razvoja jugoslovenskog puta u socijalizam. Osnovne karakteristike te politike bile su stvaranje samoupravnog ekonomskog modela i iniciranje pokreta Nesvrstanih na planu spoljne politike.
Tekst je deo publikacije „ABC socijalizma” u kojoj grupa autora okupljenih oko časopisa Jakobin pokušava da ponudi kratke, jasne i informativne odgovore na neka od najčešćih pitanja o socijalizmu, kao uvod u ideje koje su tokom decenija nakon Drugog svetskog rata bile anatemisane u mejnstrim američkom kontekstu, a danas ponovo okupiraju pažnju sve većeg broja ljudi. Prevod ove publikacije će uskoro biti dostupan na srpsko-hrvatskom jeziku u izdanju Centra za politike emancipacije.
Stažiranje, pripravnički rad i drugi programi sticanja radne prakse sve češće predstavljaju preduslov zasnivanja radnog odnosa. Iako polaznici tih programa obavljaju realan rad, oni najčešće nisu plaćeni, niti ih čeka zagarantovani posao nakon završetka programa.
Razgovarali smo sa političkim ekonomistom Leom Paničem tokom njegovog boravka u Beogradu, gde je gostovao na konferenciji Povratak utopije, koju je organizovao Centar za politike emancipacije.
Devastirajuća kriza koja je postala globalna 2008. godine uzdrmala je ruševine leve tradicije. Okrnjeni elementi počinju se slagati u nove male celine. To ne bi bilo moguće bez mnogobrojnih zajednica, društvenih pokreta i pojedinaca koji nisu prestali da sanjaju realnu utopiju solidarnosti, slobode i jednakosti, pokušavajući da delaju u njenu korist. Jedan od takvih protagonista je Leo Panič (Leo Panitch), profesor političkih nauka na Univerzitetu Jork u Torontu, koji je, kako sam kaže, na osnovnim studijama, nakon čitanja Marksovog Predgovora za prilog kritici političke ekonomije šapnuo svom drugu Semu Gindinu (Sam Gindin) „Mislim da sam marksista“.
Novi protest radnika i radnica Industrije mašina i traktora (IMT) organizovan je juče na šezdesetdevetu godišnjicu od osnivanja ove firme.
Na pitanja o dešavanjima u fabričkim halama poznatih stranih kompanija u Srbiji političari osiono odgovaraju hvalospevima o privrednim „uspesima“ nastalim na osnovu debelih javnih subvencija. Ipak, iskustva radnica iz fabrika poput Geoxa u Vranju, otkrivaju nam stvarnu cenu takvog uspeha. Neredovni ugovori, mobing, psihijatrijska lečenja, stalne intervencije hitne pomoći samo su deo surove stvarnosti o kojoj svedoče radnice i radnici Geoxa.
Na pitanja o dešavanjima u fabričkim halama poznatih stranih kompanija u Srbiji političari osiono odgovaraju hvalospevima o privrednim „uspesima“ nastalim na osnovu debelih javnih subvencija. Ipak, iskustva radnica iz fabrika poput Geoxa u Vranju, otkrivaju nam stvarnu cenu takvog uspeha. Neredovni ugovori, mobing, psihijatrijska lečenja, stalne intervencije hitne pomoći samo su deo surove stvarnosti o kojoj svedoče radnice i radnici Geoxa.
Jedan od poslednjih antikolonijalnih revolucionarnih vođa, Fidel Kastro, je preminuo kasno sinoć u Havani.
Povodom predstojeće konferencije „Povratak utopije: socijalističke strategije danas“ u organizaciji Centra za politike emancipacije koja se održava u Beogradu od 15. do 17. novembra na Kolarcu i u Muzeju istorije Jugoslavije, objavljujemo intervju sa Artanom Sadikuom, aktivistom levog pokreta Solidarnost i predavačem na Institutu društvenih i humanističkih nauka u Skoplju.
Tekst je deo publikacije „ABC socijalizma” u kojoj grupa autora okupljenih oko časopisa Jakobin pokušava da ponudi kratke, jasne i informativne odgovore na neka od najčešćih pitanja o socijalizmu, kao uvod u ideje koje su tokom decenija nakon Drugog svetskog rata bile anatemisane u mejnstrim američkom kontekstu, a danas ponovo okupiraju pažnju sve većem broju ljudi. Prevod ove publikacije će uskoro biti dostupan na srpsko-hrvatskom jeziku u izdanju Centra za politike emancipacije.
Tokom prethodnog vikenda u Solunu, u fabričkim halama preduzeća Viome održan je Drugi evromediteranski skup „Radnička ekonomija“ koji je okupio veliki broj samoupravnih fabričkih i zadružnih kolektiva iz Evrope i Južne Amerike.
Dok se neoliberalna hegemonija decenijama strpljivo gradila putem različitih strategija, levica je polako gubila iz vida svoje organizacione modele. Usvajanjem različitih oblika aktivističkog delovanja, često se upadalo u zamku kratkoročnih akcija i preteranog individualizma. Iako aktivizam kao oblik političkog delovanja ima svoje učinke, nužno je promisliti i druge, organizacione oblike borbe, koliko god to bio dugotrajan i mukotrpan posao.
Prakse radničkog okupiranja i preuzimanja fabrika pokazuju kako je proizvodnju moguće ne samo organizovati već i povećati i bez privatne vlasničke strukture preduzeća. Krizu kapitalističke ekonomije prati i otpor radnika i radnica koji se bore za preuzimanje sredstava za proizvodnu; od Južne Amerike do nedavnog juga Evrope koji svedoči o seriji okupacija fabrika. Jedan od tih primera je i fabrika Viome iz Soluna o kojem govori film koji vam donosimo.