Revolucionarno stvaranje umetnosti
Na konferenciji „Da li je moguće stvarati umetnost revolucionarno?“, koju organizuje udruženje KURS, biće predstavljene analize različitih aspekata kulturne delatnosti i njene sprege sa revolucionarnim zbivanjima.
Na konferenciji „Da li je moguće stvarati umetnost revolucionarno?“, koju organizuje udruženje KURS, biće predstavljene analize različitih aspekata kulturne delatnosti i njene sprege sa revolucionarnim zbivanjima.
Brojni fanovi Sinana Sakića godinama unazad pokazuju da njegove pesme ne prestaju da privlače veliki broj ljudi. Međutim, za razliku od mnogih drugih muzičkih zvezda njegove genracije Sinanova popularnost i dalje ostaje ispod radara mejnstrima.
Brojni fanovi Sinana Sakića godinama u nazad pokazuju da njegove pesme ne prestaju da privlače veliki broj ljudi. Međutim, za razliku od mnogih drugih muzičkih zvezda njegove genracije Sinanova popularnost i dalje ostaje ispod radara mejnstrima.
U Narodnoj biblioteci Srbije u Beogradu, danas je održana poslednja javna rasprava o predlogu „Strategije razvoja kulture Republike Srbije od 2017. do 2027“.
Kreativna ekonomija nije ispunila očekivanja njenih promotera. Udenuta u postojeći ekonomski sistem kreativnost je postala nosioc procesa eksploatacije i segregacije ljudi u velikim gradovima.
Serijal Betonski spavači predstavlja osvrt na vrhunska dela jugoslovenske modernističke arhitekture na Jadranu. Ovo kinematografsko delo, prikazano na festivali Plan B u Beogradu, predstavlja umetnički i društveno kritički komentar na ideje i materijalizaciju socijalističkih politika i njihovo nestajanje.
Pojava Karla Marksa na bioskopskim platnima nedavno je izazvala veliku pažnju levičara, ali i drugih zainteresovanih za rad ovog nemačkog filozofa. Film „Mladi Karl Marks“, reditelja Raul Peka će svoju beogradsku premijeru doživeti u nedelju u okviru festivala Plan B u Domu omladine.
U procesu normalizacije nesigurnih oblika rada coworking prostori imaju specifičnu ulogu. S jedne strane mogu doprineti kvalitetnijim uslovima rada frilensera, s druge predstavljaju još jednu kariku u lancu eksploatacije prekarnih radnica i radnika.
Polja na koja pre svega želimo da ukažemo jesu polje visokog obrazovanje, aktivizma i novinarstva, te su, u skladu s tim, naši sagovornici Ana Kolarić (asistentkinja na katedri za Opštu književnost i teoriju književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu), Nora Verde (književnica, novinarka i aktivistkinja) i Jerko Bakotin (novinar i pisac).
Veliki broj intelektualki i intelektualaca iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije kroz saradnju u okviru projekta Jezici i nacionalizmi, izradili su Deklaraciju o zajedničkom jeziku, koja je od juče dostupna javnosti.
Grad Novi Sad je odlučan u planu pretvaranja Kineske četvrti u kreativni distrikt. Međutim, takva transformacija povodom sprovođenja projekta Evropske prestonice kulture može imati i svoje trajne, negativne posledice. Osim promene izgleda prostora, ona podrazumeva i marginalizaciju lokalne umetničke produkcije, deložaciju dela trenutnih korisnika kao i postepenu privatizaciju javnih prostora.
Iako selidbu na donji Dorćol Mikser objašnjava nemogućnošću dobijanja dugoročnog ugovora i fiksne cene zakupnine, razlozi za izlazak iz Savamale su ipak dublji. Tekst koji prenosimo ostaje aktuelan u pokazivanju sprege kapitala, ratova devedesetih i revizionizma iza revitalizacije Savamale. U tome su kulturno-preduzetničke aktivnosti Miksera imale svoju strukturnu ulogu ‒ koja je iz perspektive vlasnika kapitala uspešno obavljena.
Iako selidbu na donji Dorćol Mikser objašnjava nemogućnošću dobijanja dugoročnog ugovora i fiksne cene zakupnine, razlozi za izlazak iz Savamale su ipak dublji. Tekst koji prenosimo ostaje aktuelan u pokazivanju sprege kapitala, ratova devedesetih i revizionizma iza revitalizacije Savamale. U tome su kulturno-preduzetničke aktivnosti Miksera imale svoju strukturnu ulogu ‒ koja je iz perspektive vlasnika kapitala uspešno obavljena.
Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja gasi Dom kulture „Studentski grad“.
Ni jedan od nekadašnjih bioskopa Beograd filma više ne rade, svuda su zatvorena vrata.
Poslednjih meseci film „Ja, Danijel Blejk“ britanskog reditelja Ken Louča je naterao veliki broj posetilaca bioskopa da pogledaju direktno u socijalnu nepravdu. Mnogi su plakali gledajući film, mnogi su izašli besni, svi su diskutovali o problemima sistema. Time je ovaj osamdesetogodišnji reditelj još jednom pokazao da film i umetnost mogu igrati značajnu ulogu u predstavljanju i prevazilaženju različitih društvenih problema.
Kako se društveno telo vekovima transformisalo u otuđeno telo radne snage, ključna je tema predstave pod nazivom Ovo ostrvo: rasprava o ljudskom stanju u tri poglavlja, premijerno izvedene u Bitef teatru krajem novembra meseca. Ljudsko telo prilagođeno kapitalističkom načinu proizvodnje vekovima je upregnuto u repetativnim i mehanicističkim radnjama u cilju eksploatacije i proizvodnje viška vrednosti. No kako ponovo promišljati ljudsko telo kao društveno telo, izvan postavljenih društvenih odnosa, telo koje bi (ponovo) bilo neproduktivno, lenjo, razotuđeno, slobodno?
Književnost, osim što zauzima značajno mesto u kulturnoj proizvodnji, može u velikoj meri uticati i na formiranje političkih i ideoloških stavova ljudi. Prisutnošću književnosti u medijima i obrazovnom sistemu ovaj uticaj se povećava, a sa njime i pitanje kako takav društveni uticaj književnosti usmeriti ka levim antikapitalističkim politikama.
Povodom najavljenog iseljavanja i zatvaranja Kulturnog centra Magacin u Kraljevića Marka 4 u Beogradu, danas su se okupile brojne organizacije i pojedinci i pojedinke sa idejom da se javnosti predstavi potencijal ovog prostora.
Oktobarski salon je po prvi put održan kao bijenalna manifestacija vizuelne umetnosti. Osim te činjenice, Salon, kao i nedavno održana izložba Demiena Hirsta u Novom Sadu, pokazuje kako biznis modeli kulturne politike sve više zauzimaju i javne institucije, odavno opterećene neoliberalnim rezovima i štednjom.
Obrazovanje je proces koji nije oslobođen ideoloških antagonizama, a od načina na koji je taj sistem organizovan i kakvo se znanje proizvodi zavisi i kakvo društvo stvaramo. Stoga obrazovanje predstavlja važno pitanje za kreiranje progresivnih politika koje žele graditi društvo izvan eksploatatorskih, represivnih i patrijahalnih normi kapitalizma.
Zidne novine su „likovno – informativni projekat“ koji je pokrenuo umetnički kolektiv KURS pre tri godine.
Za Mašinu smo s Anom Hofman razgovarali o njenoj novoj knjizi Novi život partizanskih pesama koja je nedavno predstavljena u beogradskom Centru za kulturnu dekontaminaciju, a koja se bavi nasleđem partizanskih pesama i njihovim subverzivnim potencijalom u kontekstu postsocijalističkih jugoslovenskih društava i globalne krize neoliberalizma.
Za Mašinu smo s Anom Hofman razgovarali o njenoj novoj knjizi Novi život partizanskih pesama koja je nedavno predstavljena u beogradskom Centru za kulturnu dekontaminaciju, a koja se bavi nasleđem partizanskih pesama i njihovim subverzivnim potencijalom u kontekstu postsocijalističkih jugoslovenskih društava i globalne krize neoliberalizma.