Lokalni izbori u Negotinu

Za koga Romi glasaju?

U javnosti je rasprostranjeno uverenje da romska zajednica ima presudan uticaj na izborne rezultate u Srbiji i pobede Srpske napredne stranke. Ovaj tekst, oslanjajući se na demografske i izborne podatke, analizira utemeljenost takvih tvrdnji i razmatra političku poziciju Roma u savremenom društvenom i izbornom kontekstu Srbije.

U javnosti je rasprostranjeno uverenje da romska zajednica ima presudan uticaj na izborne rezultate u Srbiji i pobede Srpske napredne stranke. Ovaj tekst, oslanjajući se na demografske i izborne podatke, analizira utemeljenost takvih tvrdnji i razmatra političku poziciju Roma u savremenom društvenom i izbornom kontekstu Srbije.

Skup podrške profesorima Pete beogradske gimnazije, 20. januar; Foto: Iva Tanacković

Nacionalni fakulteti, nacionalno obrazovanje i interesi: Samo su nastavničke plate parohijske

Na Dan Svetog Save, studenti i srednjoškolci u Beogradu protestuju i bojkotuju nastavu u znak solidarnosti sa profesorkom Kleut koja je dobila otkaz i kolegama iz Novog Sada koje je policija izbacila sa sopstvenog fakulteta, a predsednik Vlade Srbije Đuro Macut osuđuje „podele u akademskoj zajednici“ i ističe da je potrebno „obnoviti koncept nacionalnog obrazovanja“. Šta nacionalno obrazovanje u očima režima zapravo predstavlja?

Na Dan Svetog Save, studenti i srednjoškolci u Beogradu protestuju i bojkotuju nastavu u znak solidarnosti sa profesorkom Kleut koja je dobila otkaz i kolegama iz Novog Sada koje je policija izbacila sa sopstvenog fakulteta, a predsednik Vlade Srbije Đuro Macut osuđuje „podele u akademskoj zajednici“ i ističe da je potrebno „obnoviti koncept nacionalnog obrazovanja“. Šta nacionalno obrazovanje u očima režima zapravo predstavlja?

prvi maj

Godinu dana od poziva na generalni štrajk

Prošlo je godinu dana od studentskog poziva na generalni štrajk. „Studenti uz radnike, radnici uz studente!“ odjekivalo je ulicama Beograda prošle zime i zaista, studentska borba proširila se i ujedinila sa radničkom. Inicirane su izmene Zakona o radu i Zakona o štrajku i Prvi maj obeležen je masovnim protestom. Sagovornici Mašine govore o tome gde se nalazimo godinu dana kasnije, kuda dalje i koja je uloga mladih u sindikalnim borbama.

Prošlo je godinu dana od studentskog poziva na generalni štrajk. „Studenti uz radnike, radnici uz studente!“ odjekivalo je ulicama Beograda prošle zime i zaista, studentska borba proširila se i ujedinila sa radničkom. Inicirane su izmene Zakona o radu i Zakona o štrajku i Prvi maj obeležen je masovnim protestom. Sagovornici Mašine govore o tome gde se nalazimo godinu dana kasnije, kuda dalje i koja je uloga mladih u sindikalnim borbama.

Pogled na Lido sa Zemunskog keja

Građani protiv pešačko-biciklističkih mostova do Ade Ciganlije i Lida

Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture je pred novogodišnje praznike, 29. decembra, na zahtev Grada Beograda izdalo lokacijske uslove za početak izgradnje pešačko-biciklističkog mosta od novobeogradskih blokova 70 i 70a do Ade Ciganlije. Takođe je najavljena i izgradnja pešačko-biciklističkog mosta od Zemuna do Velikog ratnog ostrva, odnosno plaže Lido. Zborovi blokova i Zemuna pobunili su se protiv ovih inicijativa, jedna strana zbog neregularnosti u donošenju odluka, dok druga zbog očuvanja ekosistema na ostrvu.

Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture je pred novogodišnje praznike, 29. decembra, na zahtev Grada Beograda izdalo lokacijske uslove za početak izgradnje pešačko-biciklističkog mosta od novobeogradskih blokova 70 i 70a do Ade Ciganlije. Takođe je najavljena i izgradnja pešačko-biciklističkog mosta od Zemuna do Velikog ratnog ostrva, odnosno plaže Lido. Zborovi blokova i Zemuna pobunili su se protiv ovih inicijativa, jedna strana zbog neregularnosti u donošenju odluka, dok druga zbog očuvanja ekosistema na ostrvu.

Bukurešt

Još uvek ima previše ljudi bez krova nad glavom u Evropi

Dok cene stanova i kirija u Evropi dostižu istorijske maksimume, sve veći broj ljudi ostaje bez krova nad glavom. Iako je Evropska unija prvi put pokrenula konkretne inicijative za rešavanje stambene krize, beskućništvo, prenatrpanost i diskriminacija i dalje pogađaju najranjivije, otkrivajući duboki jaz između političkih obećanja i stvarnosti na terenu.

Dok cene stanova i kirija u Evropi dostižu istorijske maksimume, sve veći broj ljudi ostaje bez krova nad glavom. Iako je Evropska unija prvi put pokrenula konkretne inicijative za rešavanje stambene krize, beskućništvo, prenatrpanost i diskriminacija i dalje pogađaju najranjivije, otkrivajući duboki jaz između političkih obećanja i stvarnosti na terenu.

kombajn

Poljoprivreda, osiguranje, država i naša hrana: klimatski rizik bez pokrića

Suše, grad, razorne oluje – od povremenih vremenskih nepogoda do nove stvarnosti u iščekivanju sledećeg ekstremnog događaja. Da li će meseci uloženog truda i novca nestati u svega nekoliko minuta grada, ili će, pak, doći spora strepnja suše – brige su s kojima se sve češće suočavaju poljoprivrednici.

Suše, grad, razorne oluje – od povremenih vremenskih nepogoda do nove stvarnosti u iščekivanju sledećeg ekstremnog događaja. Da li će meseci uloženog truda i novca nestati u svega nekoliko minuta grada, ili će, pak, doći spora strepnja suše – brige su s kojima se sve češće suočavaju poljoprivrednici.

Donald Tramp

Militarizam kao odgovor na pad uticaja: SAD u novoj fazi imperijalne politike

Agresivni militarizam predsednika SAD Donalda Trampa zaprepastio je mnoge, dok se nove pretnje pojavljuju gotovo svakodnevno. U prvih dvanaest dana 2026. godine, Vašington je pokrenuo oružanu intervenciju u Venecueli i oteo predsednika Madura. Tokom protekle godine, SAD su bombardovale Jemen, Somaliju, Irak, Iran, Siriju, Nigeriju i Venecuelu — dok su istovremeno pretile Kubi, Kolumbiji, Iranu i Grenlandu. Šta stoji iza ove eskalacije od strane najveće vojne sile na svetu?

Agresivni militarizam predsednika SAD Donalda Trampa zaprepastio je mnoge, dok se nove pretnje pojavljuju gotovo svakodnevno. U prvih dvanaest dana 2026. godine, Vašington je pokrenuo oružanu intervenciju u Venecueli i oteo predsednika Madura. Tokom protekle godine, SAD su bombardovale Jemen, Somaliju, Irak, Iran, Siriju, Nigeriju i Venecuelu — dok su istovremeno pretile Kubi, Kolumbiji, Iranu i Grenlandu. Šta stoji iza ove eskalacije od strane najveće vojne sile na svetu?

radnička ruka

Radnici kao vlasnici preduzeća – moguće je

Svi smo građani i svi imamo pravo glasa. Iako se u političkom smislu očekuje da države više nemaju samovoljne vladare, već delegate, u našem ekonomskom životu to je sasvim suprotno. Podrazumeva se da vlasnici preduzeća polažu pravo na samovolju, a radnici ne poseduju pravo glasa.

Svi smo građani i svi imamo pravo glasa. Iako se u političkom smislu očekuje da države više nemaju samovoljne vladare, već delegate, u našem ekonomskom životu to je sasvim suprotno. Podrazumeva se da vlasnici preduzeća polažu pravo na samovolju, a radnici ne poseduju pravo glasa.

NIS pumpa

Privremena prodaja NIS-a: šta Rusija zapravo traži od kupaca

Medijski izveštaji o potencijalnoj prodaji ruskog udela u NIS-u navode da je jedan od ključnih prioriteta Rusije to da kupac vrati njen udeo kada se geopolitička situacija promeni i američke sankcije protiv Rusije budu ukinute. Zašto su u tom smislu potencijalni kupci u Mađarskoj i Ujedinjenim Arapskim Emiratima poželjniji i da li uopšte postoji presedan za ovakvu vrstu aranžmana?

Medijski izveštaji o potencijalnoj prodaji ruskog udela u NIS-u navode da je jedan od ključnih prioriteta Rusije to da kupac vrati njen udeo kada se geopolitička situacija promeni i američke sankcije protiv Rusije budu ukinute. Zašto su u tom smislu potencijalni kupci u Mađarskoj i Ujedinjenim Arapskim Emiratima poželjniji i da li uopšte postoji presedan za ovakvu vrstu aranžmana?

Berba paradajza

Sezonski rad: Klimatske promene kao pretnja po prihode i zdravlje

Jedan paradajz u prodavnici, ukoliko je zaista domaći, krije mnogo truda i žrtvovanja. Da bi bio dopremljen do obližnjeg marketa, bilo je potrebno da se neko osmeli da se bavi poljoprivredom. Da uči o uzgajanju i okupi ljude od poverenja, da neretko uskrati sebi odmor. Taj paradajz je jednu porodicu spojio, a mnogo drugih prehranio. Ali, iako se uzima zdravo za gotovo, nije daleko vreme kada bi mogao da bude nedostupan i veoma skup – i za one koji ga jedu, ali i za one koji od njega bukvalno žive

Jedan paradajz u prodavnici, ukoliko je zaista domaći, krije mnogo truda i žrtvovanja. Da bi bio dopremljen do obližnjeg marketa, bilo je potrebno da se neko osmeli da se bavi poljoprivredom. Da uči o uzgajanju i okupi ljude od poverenja, da neretko uskrati sebi odmor. Taj paradajz je jednu porodicu spojio, a mnogo drugih prehranio. Ali, iako se uzima zdravo za gotovo, nije daleko vreme kada bi mogao da bude nedostupan i veoma skup – i za one koji ga jedu, ali i za one koji od njega bukvalno žive

ljuljaške pored rudnika

Društvene mreže i razvoj dece: Između rizika i realnosti

Da li deci treba konačno zabraniti „te telefone“? Rasprava o zabrani društvenih mreža za mlađe od 16 godina u Australiji otvara pitanje kako razumeti posledice mreža bez ignorisanja potreba mladih i realnosti u kojoj žive. O tome kakav je uticaj društvenih mreža na razvoj dece, njihovu sliku o sebi i koja je tu uloga roditelja i odraslih razgovaramo sa dr Teodorom Vuletić Joksimović, naučnom saradnicom na Institutu za psihologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

Da li deci treba konačno zabraniti „te telefone“? Rasprava o zabrani društvenih mreža za mlađe od 16 godina u Australiji otvara pitanje kako razumeti posledice mreža bez ignorisanja potreba mladih i realnosti u kojoj žive. O tome kakav je uticaj društvenih mreža na razvoj dece, njihovu sliku o sebi i koja je tu uloga roditelja i odraslih razgovaramo sa dr Teodorom Vuletić Joksimović, naučnom saradnicom na Institutu za psihologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

Zasedanje Narodne skupštine

Kao da nikada nije ni otišla: Predsednica Skupštine i, povremeno, premijerka iz senke

Juče se navršilo tačno osam meseci otkako je Đuro Macut preuzeo kormilo Srbije i time postao, barem po Ustavu, najmoćniji čovek u državi. Međutim, njegov dosadašnji mandat obeležen je, uslovno rečeno, njegovim odsustvom. S druge strane, jedan drugi akter povremeno uzurpira njegove nadležnosti, a nije Aleksandar Vučić. Bivša premijerka i trenutna predsednica Narodne Skupštine Srbije Ana Brnabić, kako za Mašinu ocenjuj Aleksandar Ivković, i dalje u nekim situacijama vrši funkciju neformalne mandatarke – i to s razlogom.

Juče se navršilo tačno osam meseci otkako je Đuro Macut preuzeo kormilo Srbije i time postao, barem po Ustavu, najmoćniji čovek u državi. Međutim, njegov dosadašnji mandat obeležen je, uslovno rečeno, njegovim odsustvom. S druge strane, jedan drugi akter povremeno uzurpira njegove nadležnosti, a nije Aleksandar Vučić. Bivša premijerka i trenutna predsednica Narodne Skupštine Srbije Ana Brnabić, kako za Mašinu ocenjuj Aleksandar Ivković, i dalje u nekim situacijama vrši funkciju neformalne mandatarke – i to s razlogom.

Čistačica riba stepenice u stambenoj zgradi

MMF pohvalio ekonomsku politiku Srbije – a život sve skuplji

Međunarodni monetarni fond objavio je da je završio drugo razmatranje sprovođenja ekonomskog programa u okviru Instrumenta za koordinaciju politika za Srbiju. Ova institucija navodi da je rast u Srbiji usporen zbog protesta i nečinjenja u vezi sa američkim sankcijama NIS-u. Istovremeno, MMF je pohvalio vlasti, ocenjujući da se „fiskalna disciplina strogo održava, a monetarna politika ostaje oprezna, čuvajući kredibilitet politike“. Da li građani osećaju ono što guvernerka NBS-a naziva „dobrom ekonomskom politikom”?

Međunarodni monetarni fond objavio je da je završio drugo razmatranje sprovođenja ekonomskog programa u okviru Instrumenta za koordinaciju politika za Srbiju. Ova institucija navodi da je rast u Srbiji usporen zbog protesta i nečinjenja u vezi sa američkim sankcijama NIS-u. Istovremeno, MMF je pohvalio vlasti, ocenjujući da se „fiskalna disciplina strogo održava, a monetarna politika ostaje oprezna, čuvajući kredibilitet politike“. Da li građani osećaju ono što guvernerka NBS-a naziva „dobrom ekonomskom politikom”?

Tramp

Kako Amerika provocira rat s Venecuelom

Američki predsednik Donald Tramp juče je naredio „potpunu i totalnu“ blokadu sankcionisanih naftnih tankera koji ulaze i izlaze iz Venecuele, a vladu te zemlje označio kao „stranu terorističku organizaciju“. Ova odluka predstavlja najnoviju eskalaciju višemesečnih američkih poteza koje kritičari opisuju kao akte rata — od napada na civilne brodove do blokade vazdušnog prostora. Neke političke snage u Venecueli pozivaju građane da odbace i američki imperijalizam ali i represivnu vlast Nikolasa Madura.

Američki predsednik Donald Tramp juče je naredio „potpunu i totalnu“ blokadu sankcionisanih naftnih tankera koji ulaze i izlaze iz Venecuele, a vladu te zemlje označio kao „stranu terorističku organizaciju“. Ova odluka predstavlja najnoviju eskalaciju višemesečnih američkih poteza koje kritičari opisuju kao akte rata — od napada na civilne brodove do blokade vazdušnog prostora. Neke političke snage u Venecueli pozivaju građane da odbace i američki imperijalizam ali i represivnu vlast Nikolasa Madura.

Slavski kolač

Koliko slava košta jedno domaćinstvo?

Cena krsne slave danas za mnoga domaćinstva predstavlja ozbiljan finansijski izazov – od nekoliko stotina do čak hiljadu evra po proslavi. Inflacija, rast cena hrane i društveni pritisak da trpeza bude bogata i „dostojna“ dovode do toga da se neke porodice zadužuju ili prave kompromise, dok teret višednevne pripreme najčešće pada na žene, čiji se neplaćeni rad i dalje podrazumeva.

Cena krsne slave danas za mnoga domaćinstva predstavlja ozbiljan finansijski izazov – od nekoliko stotina do čak hiljadu evra po proslavi. Inflacija, rast cena hrane i društveni pritisak da trpeza bude bogata i „dostojna“ dovode do toga da se neke porodice zadužuju ili prave kompromise, dok teret višednevne pripreme najčešće pada na žene, čiji se neplaćeni rad i dalje podrazumeva.

luna park

Australija zabranila društvene mreže za mlađe od 16 godina: Neočekivana mera koja se iznenada pojavljuje i ne rešava ništa

Australija je u sredu postala prva zemlja koja je zabranila društvene mreže deci mlađoj od 16 godina. U ovoj zemlji je sada zabranjeno da mlađi od 16 godina koriste glavne društvene mreže, uključujući TikTok, X, Facebook, Instagram, YouTube, Snapchat i Threads, Reddit, Kick i Twitch. Potez Australije izazvao je podeljene rekacije javnosti.

Australija je u sredu postala prva zemlja koja je zabranila društvene mreže deci mlađoj od 16 godina. U ovoj zemlji je sada zabranjeno da mlađi od 16 godina koriste glavne društvene mreže, uključujući TikTok, X, Facebook, Instagram, YouTube, Snapchat i Threads, Reddit, Kick i Twitch. Potez Australije izazvao je podeljene rekacije javnosti.

Protest u Beogradu

Srbija 2025. ukratko: Dislocirane vilice, razbijene glave, polomljeni nosevi

Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je za TV Pink da je najveći uspeh u 2025. godini to što je sačuvan mir i što nije došlo do građanskog rata i sukoba, zahvaljujući ‘mudroj politici Aleksandra Vučića’. Rezultat ‘strpljenja i tolerancije’ države, o kojima Brnabić govori, jesu dislocirane vilica, razbijene glave i nosevi, tone popijenog suzavca i drugih nepoznatih gasova, kao i fizičke i psihičke posledice (ne)postojećeg zvučnog topa.

Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je za TV Pink da je najveći uspeh u 2025. godini to što je sačuvan mir i što nije došlo do građanskog rata i sukoba, zahvaljujući ‘mudroj politici Aleksandra Vučića’. Rezultat ‘strpljenja i tolerancije’ države, o kojima Brnabić govori, jesu dislocirane vilica, razbijene glave i nosevi, tone popijenog suzavca i drugih nepoznatih gasova, kao i fizičke i psihičke posledice (ne)postojećeg zvučnog topa.

igralište na pumpi

Kako je kapital preuzeo dečje prostore – Investitorski urbanizam protiv igre

Ubrzana transformacija Beograda poslednjih godina razotkriva duboku krizu urbanističkog planiranja: prostor za decu i igru nestaje pod pritiskom investitorskih interesa, dok standardizovana igrališta i spektakularni projekti poput EXPO-a 2027 potvrđuju da se grad oblikuje prema tržištu, a ne prema potrebama zajednice.

Ubrzana transformacija Beograda poslednjih godina razotkriva duboku krizu urbanističkog planiranja: prostor za decu i igru nestaje pod pritiskom investitorskih interesa, dok standardizovana igrališta i spektakularni projekti poput EXPO-a 2027 potvrđuju da se grad oblikuje prema tržištu, a ne prema potrebama zajednice.

srped Filozofskog fakulteta u Novom Sadu

Stepenice do diplome: Položaj studenata sa invaliditetom u Srbiji

Danas je Međunarodni dan osoba sa invaliditetom. Ovim povodom, postavljamo pitanje kakav je život i položaj studenata i studentkinja sa invaliditetom u Srbiji, u kojoj meri i zašto je visoko obrazovanje za njih teško dostupno i šta svi mladi ljudi treba da znaju o invaliditetu. Iako zakonski okvir obećava jednake uslove, stvarnost mnogih mladih ljudi govori drugačije. Razgovaramo sa osnivačicom inicijative Sposobne politike i studentkinjom Filozofskog fakulteta u Beogradu.

Danas je Međunarodni dan osoba sa invaliditetom. Ovim povodom, postavljamo pitanje kakav je život i položaj studenata i studentkinja sa invaliditetom u Srbiji, u kojoj meri i zašto je visoko obrazovanje za njih teško dostupno i šta svi mladi ljudi treba da znaju o invaliditetu. Iako zakonski okvir obećava jednake uslove, stvarnost mnogih mladih ljudi govori drugačije. Razgovaramo sa osnivačicom inicijative Sposobne politike i studentkinjom Filozofskog fakulteta u Beogradu.

krojačice u fabrici tekstilne industrije

Crni petak: kultura bacanja i negativan uticaj na životnu sredinu

„Black Friday“ ili Crni petak, održava se svake godine poslednjeg petka u novembru. Ovaj dan globalno je najintezivniji potrošački dan u godini zbog popusta koji se nude a kompanije proizvode milione dodatnih komada artikala najrazličitijih materijala i namena, ali se kupci uglavnom opredeljuju za odeću i obuću.

„Black Friday“ ili Crni petak, održava se svake godine poslednjeg petka u novembru. Ovaj dan globalno je najintezivniji potrošački dan u godini zbog popusta koji se nude a kompanije proizvode milione dodatnih komada artikala najrazličitijih materijala i namena, ali se kupci uglavnom opredeljuju za odeću i obuću.

Buđenje naroda: Kako su studenti vratili veru društvu da su promene moguće

Dana 25. novembra studenti Fakulteta dramskih umetnosti (FDU), nakon fizičkog napada na njihove kolege tri dana ranije tokom odavanja počasti poginulima u padu nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu, stupili su u blokadu – tim aktom se, uslovno rečeno, iznedrio studentski pokret. O tome na koje je sve načine isti promenio društveno-političku situaciju u Srbiji za Mašinu su govorili Ana Martinoli, Vesna Rakić Vodinelić, Dragan Popović i Nemanja Radonjić.

Dana 25. novembra studenti Fakulteta dramskih umetnosti (FDU), nakon fizičkog napada na njihove kolege tri dana ranije tokom odavanja počasti poginulima u padu nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu, stupili su u blokadu – tim aktom se, uslovno rečeno, iznedrio studentski pokret. O tome na koje je sve načine isti promenio društveno-političku situaciju u Srbiji za Mašinu su govorili Ana Martinoli, Vesna Rakić Vodinelić, Dragan Popović i Nemanja Radonjić.

saobraćajna gužva u beogradu

Crni bilans na putevima od početka godine: Nedostatak sistema, kultura u saobraćaju, obrazovanje ili sve navedeno?

Poslednja, po mnogim parametrima, u Evropi – to je pozicija koju Srbija zauzima kada je u pitanju bezbednost učesnika u saobraćaju, bilo da se radi o odraslima, a nažalost i kada su u pitanju deca. Ukoliko se pregleda rubrika zvana „crna hronika“ po internet portalima u poslednjih par meseci, ta činjenica i ne čudi. Pitanje ostaje: Zašto svake godine više od 500 porodica pretrpe neizmernu bolu, usled gubitka voljene osobe na putevima? Saobraćajni inženjer Igor Velić za Mašinu navodi mnoštvo primera, od toga da se u zemlji primenje zastareli model bezbednosti saobraćaja do socio-ekonomskih i kulturoških normi u društvu.

Poslednja, po mnogim parametrima, u Evropi – to je pozicija koju Srbija zauzima kada je u pitanju bezbednost učesnika u saobraćaju, bilo da se radi o odraslima, a nažalost i kada su u pitanju deca. Ukoliko se pregleda rubrika zvana „crna hronika“ po internet portalima u poslednjih par meseci, ta činjenica i ne čudi. Pitanje ostaje: Zašto svake godine više od 500 porodica pretrpe neizmernu bolu, usled gubitka voljene osobe na putevima? Saobraćajni inženjer Igor Velić za Mašinu navodi mnoštvo primera, od toga da se u zemlji primenje zastareli model bezbednosti saobraćaja do socio-ekonomskih i kulturoških normi u društvu.