Jel stigao kraj tranzicije?

Uspostavljanje nove Vlade Srbije u prvoj polovini godine označilo je i ulazak u novi fazu neoliberalizacije. Nakon donošenja „reformskih“ zakona vlasti su postavile okvir za privatizaciju više od 500 preduzeća u javnom vlasništvu koja će sledećih meseci dobiti privatne vlasnike ili biti ugašena. Ovaj proces prati i medijski spin o inferiornosti javnog i superiornosti privatnog vlasništva. Iza privatizacije se, međutim, krije zaoštravanje klasnih odnosa i klasična krađa nekada društvenih resursa.

Seks, droge i slobodno tržište

Evropska ekonomija ponovno posrće, BDP posvuda pada, recesija raste u retrovizoru: pa ipak, razloga za brigu nema, jer skori je rast ovoga puta statistički zagarantiran. Od početka septembra, naime, sve članice EU-a moraju uskladiti metodologiju računanja nacionalnog proizvodnog outputa, prateći precizne direktive agencije Eurostat. Među uputama jedna nije presudna, ali je zato posebno zanimljiva: u svoje BDP-ove države će ubuduće uračunavati do sada uglavnom zanemarivanu ekonomiju kriminala, zbrajajući novac potrošen na ilegalne droge, šverc i prostituciju.

Toksična stanogradnja

Dešavanja oko slučaja „smrdljivih zgrada“ koja su poslednjih nedelja zadobila pažnju javnosti u Beogradu i Srbiji daleko su od pukog ekscesa koji se dogodio na domaćem tržištu nekretnina. Ona su posledica regulisanja stambene politike po tržišnim principima u kojima je stanovanje postalo samo još jedna unosna grana biznisa za ekonomske i političke elite. U takvom sistemu, rizike i troškove u potpunosti snosi najširi sloj stanovništva koji kroz velika odricanja pokušava da reši svoje stambeno pitanje.

Zdravstvena zaštita pred ledenim izazovom

Porast broja i učestalosti humanitarnih akcija svedoči o sve izrazitijem povlačenju države od odgovornosti za obezbeđivanje efikasne i kvalitetne, svima dostupne i javno finansirane zdravstvene zaštite. Čak i ako takva humanitarna pomoć kratkoročno ublaži posledice nekog problema ona ga ne rešava strukturno, dok dodatno stvara kontra-efekat pružanjem opravdanja za dalje urušavanje sistema društvene potpore.

Stambeno siromaštvo i (nedostajuće) politike u oblasti stanovanja u Mađarskoj: ono što nam je potrebno je radikalna re-imaginacija stanovanja (drugi deo)

Bilo koja politika u oblasti stanovanja koja daje prioritet pravičnosti mora da se temelji na široko pristupačnom socijalnom stanovanju, jer je to jedini put napretka ka prevazilaženju strukture neoliberalnog kapitalizma, čime se pruža radikalna promena u našem razmišljanju o stanovanju i o aktualnom načinu na koji ljudi žive.

Bilo koja politika u oblasti stanovanja koja daje prioritet pravičnosti mora da se temelji na široko pristupačnom socijalnom stanovanju, jer je to jedini put napretka ka prevazilaženju strukture neoliberalnog kapitalizma, čime se pruža radikalna promena u našem razmišljanju o stanovanju i o aktualnom načinu na koji ljudi žive.

Politika naplate javnog prevoza iliti osetljivi nos buržoazije

Početak septembra u Beogradu će značiti i nastavak sukoba vlasti i građana oko javnog prevoza u gradu. Privatizacija segmenata javnog gradskog prevoza je dovela do ozbiljne ugroženosti čitavog sistema javnog prevoza. U svojim izjavama koje možemo čuti poslednjih dana, predstavnici vlasti krivicu i odgovornost pokušavaju da prebace na teret građana; najavljuju se strože kontrole naplate karata i reperkusije za one koji to ne čine. Problem „naplate“ ima i svoje dublje posledice – grad se deli na centar i periferiju, na one koji mogu sebi da priušte kretanje i one koji ne mogu, na poželjne i nepoželjne. Međutim, ovakva represivna politika „naplate“ stvara i otpor.

Industrija stanovanja

Transformacija gradova iz mesta proizvodnje u mesta potrošnje podrazumeva i niz legislativnih odluka koje ne samo da legitimišu nego i doprinose tim promenama. Tako i poslednje izmene Generalnog urbanističkog plana Beograda jasno oslikavaju promene u funkciji urbanističkog planiranja putem kojih grad postaje mesto potrošnje za globalne i lokalne elite koje bi opsluživalo stanovništvo lišeno nekadašnjih mesta proizvodnje a time i bez mogućnosti sopstvene reprodukcije.

Seča medija, drugi deo

Sudeći prema dosadašnjim reformama u medijskom sektoru stupanje na snagu novog seta medijskih zakona sigurno neće dovesti do poboljšanja u ovom polju, već sasvim suprotno. Prema rečima naše sagovornice Dragane Čabarkape „Nema slobodnih medija bez slobodnih novinara“, a ta sloboda je već uveliko narušena prethodnim ciklusom privatizacije medijskih kuća, kao i smanjivanjem cene rada i radnih prava novinara i drugih radnika u ovom sektoru.

Beograd na vodi: Život kao privilegija

Izmenama Generalnog urbanističkog plana Beograda, o kojima će se diskutovati na javnoj sednici 22. jula, gradske i državne vlasti ubrzano stvaraju uslove za realizaciju megalomanskog investitorskog projekta „Beograd na vodi“. Dok se obećava uključenje Beograda na listu globalnih gradova, pretvaranje u turistički i poslovni centar Evrope, zapravo se dešava deregulacija procedura u korist investitora, kao i dalja rasprodaja javne imovine i degradacija radničkih prava.

Privatizacija železnice: već viđena katastrofa

Kao jedan od svojih primarnih ciljeva Vlada Srbije je postavila mere štednje i racionalizaciju u javnom sektoru. Deo ovog procesa su i planovi za restruktuiranje javnog preduzeća Železnice Srbije za koje je planirano razdvajanje na više delova te njihova potpuna ili delimična privatizacija. Međutim, primeri ovakvog upravljanja železnicama u drugim zemljama nam pokazuju da to vodi dodatnom povećanju javnih troškova i prelivanju profita na privatne račune, kao i povećanju rizika od nesreća i smanjenoj dostupnosti železničkog prevoza.

Beograd: čiji je javni gradski prevoz?

Beogradski javni gradski prijevoz već dugi niz godina ne vrši svoju primarnu funkciju – osiguravanje kvalitetnog i svima dostupnog javnog prijevoza bez obzira na imovinski status. Izostanak infrastrukturnog ulaganja javnog novca otvorio je prostor za upliv privatnog kapitala. Gradska vlast, bez obzira koja ju stranka obnašala, svoju politiku gradi na koruptivnim pogodovanjima privatnim “partnerima” i represijom nad narodom koji se svi više odlučuje za neposredni bojkot nametnutih ograničenja. Pitanje je kad će se bojkot transformirati u artikulirani politički zahtjev.

Besplatan javni prevoz – benefit za ceo grad

Prema najavama gradskih vlasti u Beogradu, u narednom periodu će uslediti promene u načinu naplate i kontrole karata u javnom gradskom prevozu što će za većinu stanovnika za posledicu imati ograničenja u slobodi kretanja. Ipak, postoje primeri koji pokazuju da je moguće organizovati javni gradski prevoz na potpuno drugačijim osnovama, kako bi svima bio jednako dostupan.

Sprečiti ili lečiti ‒ šta gubimo privatizacijom zdravstva?

Mere štednje koje sprovodi Vlada Srbije vode ka daljoj privatizaciji zdravstvenih usluga. Već možemo uočiti katastrofalne posledice guranja sektora zdravstva na tržište na primeru stomatoloških usluga, a samo mestimičan pogled na cene privatnih klinika jasno pokazuje da je „zdravlje“ postalo roba dostupna sve manjem broju ljudi.

Mere štednje koje sprovodi Vlada Srbije vode ka daljoj privatizaciji zdravstvenih usluga. Već možemo uočiti katastrofalne posledice guranja sektora zdravstva na tržište na primeru stomatoloških usluga, a samo mestimičan pogled na cene privatnih klinika jasno pokazuje da je „zdravlje“ postalo roba dostupna sve manjem broju ljudi.