Neko je rekao feminizam? Konferencija o feminističkoj teoriji u Srbiji
U četvrtak na Institutu za filozofiju i društvene nauke u Beogradu počinje konferencija „Neko je rekao feminizam? Feministička teorija u Srbiji danas“.
U četvrtak na Institutu za filozofiju i društvene nauke u Beogradu počinje konferencija „Neko je rekao feminizam? Feministička teorija u Srbiji danas“.
Forum Roma Srbije je objavio drugu svesku zbornika „Obrazovanjem do politizacije romske zajednice“.
Danas je održan jednodnevni štrajk i protest radnika i radnica u javnim službama.
Nastavnici i đaci su pokazali nezadovoljstvo početkom školske godine. Da li možemo očekivati i proteste studenata i studentkinja i njihovih profesora?
Još jedna školska godina je počela štrajkom prosvetnih radnica i radnika.
Danas je održana poslednja javna rasprava o Nacrtu zakona o dualnom obrazovanju.
Danas je u Nišu održana javna rasprava o Nacrtu zakona o dualnom obrazovanju.
Peticija za reviziju izučavanja teorije evolucije u školama i na fakultetima uručena je krajem prošle sedmice Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja. Ta antinaučna peticija se uručuje nedugo nakon povlačenja Obrazovnog paketa za učenje o seksualnom nasilju nad decom. Iako naizgled nepovezana, ova dva slučaja zanimljiva su ilustracija trenutnog „razvoja“ obrazovanja.
Izmene Zakona o visokom obrazovanju u Mađarskoj bi mogle da onemoguće rad Centralnoevropskog univerziteta (CEU) koji posluje u glavnom gradu te zemlje. Iako vlast negira da je zakon usmeren protiv te visokškolske ustanove, teško ga je ne percipirati kao nastavak Orbanovog projekta iliberalne države u sferi obrazovanja i nauke. U odbranu CEU juče je na ulice Budimpešte izašlo nekoliko hiljadu ljudi, a za danas je najavljen nastavak protesta.
Veliki broj intelektualki i intelektualaca iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije kroz saradnju u okviru projekta Jezici i nacionalizmi, izradili su Deklaraciju o zajedničkom jeziku, koja je od juče dostupna javnosti.
Samo sedam dana nakon što je protestom pred zgradom vlade Konfederacija slobodnih sindikata iznijela zahtjev za besplatnim zdravstvom i školstvom, na istom mjestu okupilo se nešto više od hiljadu ljudi na protestu Unije sindikata prosvetnih radnika Srbije.
Prilika da osnovci tokom školskih časova programiraju robote zvuči kao jako dobra ideja. Ipak, kada takvo znanje postaje dostupno posredstvom privatnih kompanija potrebno je sagledati širu sliku ovog naizgled bezopasnog razvoja školstva. Kakve su posledice upliva privatnog interesa u sistem javnog školovanja i tehniciziranja znanja?
Tranzicioni optimizam prema reformi obrazovanja pokazao se nerealnim. Uprkos prognozama liberalnih teoretičara i obećanjima političara, dostupnost obrazovanja i šanse za zaposlenje nisu postale bolje.
Stažiranje, pripravnički rad i drugi programi sticanja radne prakse sve češće predstavljaju preduslov zasnivanja radnog odnosa. Iako polaznici tih programa obavljaju realan rad, oni najčešće nisu plaćeni, niti ih čeka zagarantovani posao nakon završetka programa.
Umesto ozbiljnih rasprava i analiza, javnost je proteklih godinu dana bila bombardovana pohvalama o učinkovitosti dualnog obrazovanja u podizanju kvaliteta znanja i smanjenju nezaposlenosti. Suprotno mišljenju predstavnika vlade i privredne komore postoje temeljni pokazatelji da će se „uspeh“ ovog modela pokazati pre svega u daljem smanjenju cene rada što će pogodovati isključivo privatnim kompanijama.
Pri usklađivanju nastavnog kurikuluma i sadržaja udžbenika sa dominantnom ideologijom i politikom, jedna od važnih tehnika proizvodnje saglasnosti sa diktatom neoliberalne političke elite je istorijski revizionizam. Kao sastavni deo reformi školskog sistema, revizionizam se sistematski sprovodi preko reforme kurikuluma nastave istorije od devedesetih do danas.
Zaoštravanje rasne i klasne segregacije produbljivanjem kapitalističke krize već godinama pritiska i Srbiju. Romska populacija koju najviše pogađaju aktuelni neoliberalni režimi oseća sve katastrofalnije posledice čiji krajnje deprivilegovani položaj nije rešila ni Dekada Roma – koja je ogromnim novčanim sredstvima ovakav položaj samo delimično prikrivala.
Kao i u Srbiji, u Albaniji su poslednjih decenija sve izraženiji neoliberalni koraci transformacije države koji se sprovode bez ikakve javne rasprave strogo autoritarnim sredstvima partija na vlasti.
Obrazovanje je proces koji nije oslobođen ideoloških antagonizama, a od načina na koji je taj sistem organizovan i kakvo se znanje proizvodi zavisi i kakvo društvo stvaramo. Stoga obrazovanje predstavlja važno pitanje za kreiranje progresivnih politika koje žele graditi društvo izvan eksploatatorskih, represivnih i patrijahalnih normi kapitalizma.
Istočna Evropa je suočena sa najvećim padom populacije u istoriji. Odgovornost za ovaj problem političari prebacuju na žene i mlade, najčešće ih optužujući za lenjost i sebičnost zbog koje ne proširuju svoje porodice. Međutim, pad nataliteta je samo deo problema koji je uzrokovan nestankom materijalne sigurnosti kao i društvene brige za zdravlje i razvoj ljudi.
Septembarski ispitni rokovi na fakultetima širom Srbije se polako bliže kraju a paralelno s tim se povećavaju i tenzije između studenata, fakulteta i Ministarstva prosvete.
Uspostavljanje dualnog obrazovanja za mandatara buduće vlade predstavlja jedan od najvažnijih reformskih projekata. Ono što promoteri ovog navodno uspešnog koncepta propuštaju da kažu jeste da se njime produbljuje klasna raslojenost među samim učenicima, da se smanjuje mogućnost individualnog razvoja i da se, uz javne troškove, dodatno pogoduje poslodavcima koji dobijaju gotovo besplatnu radnu snagu.
Najavljeni novi zakon o visokom obrazovanju, koji predviđa uvođenje kategorije sufinansiranja pod izgovorom obezbeđivanja jednakih šansi za sve, zapravo predstavlja nastavak preduzetničke ofanzive na univerzitet. Time se obrazovanje stavlja u službu dužničke ekonomije u kojoj univerzitet postaje mesto na kome se socijalne razlike i nejednakosti direktno proizvode. Ovakvo stanje stvari mogu sprečiti jedino masovni pokreti.