Sprečena prva u nizu najavljenih deložacija u Ustaničkoj ulici
Oko pedeset aktivista i aktivistkinja danas je u Beogradu stalo u odbranu Dejana Lazovića, iz Peći, i sprečilo njegovu deložaciju iz stana u Ustaničkoj ulici.
Oko pedeset aktivista i aktivistkinja danas je u Beogradu stalo u odbranu Dejana Lazovića, iz Peći, i sprečilo njegovu deložaciju iz stana u Ustaničkoj ulici.
U ponedeljak počinje akcija sprečavanja prisilnog iseljenja izbeglih i raseljenih lica iz ratova devedesetih u Ustaničkoj ulici 244g u Beogradu – najavila je Združena akcija Krov nad glavom.
Stanovnici naselja Stepa Stepanović su, uz podršku šire javnosti, danas na sat vremena blokirali saobraćaj na Trgu Slavija u Beogradu.
Sutra se na trgu Slavija u Beogradu održava protest stanovnika naselja Stepa Stepanović protiv izgradnje crkvenih objekata umesto obećanih doma zdravlja i vrtića u tom kraju. Uz poziv da se ovaj protest podrži prenosimo tekst o tom beogradskom naselju s portala Bilten.
Juče je održan protest stanara sa šetnjom i blokadom Kružnog toka u naselju Stepa Stepanović. Građani ovog dela Beograda protestuju protiv delovanja Srpske pravoslavne crkve koja je protiv njihove volje uzurpirala i ogradila javnu parcelu na kojoj planira gradnju verskog objekta nasuprot planiranoj gradnji zdravstvenih i komercijalnih sadržaja.
Iako je organizovani otpor deložacijama primetan, prisustvo policije često odnese prevagu na stranu izvršitelja i posledičnog iseljenja ljudi iz njihovih domova. Nije lako zaobići niz moralnih pitanja za ljude u uniformama koji sprečavaju zaštitu socijalno ugroženog stanovništva, međutim potrebno je imati u vidu zakonske okvire koji policijsku silu stavljaju na stranu privatnih interesa.
Prisilna iseljenja ljudi iz njihovih domova su omogućena zakonskim regulativama koje dostupnost stambenog prostora čine sve težim velikom broju društvenih grupa. Ujedno, isti zakoni omogućavaju bogaćenje pojedinaca koji na različite načine koriste svoje pozicije kako bi došli u posed nekretnina osiromašenog dela stanovništva koje je pritisnuto pretnjom deložacije.
Predstavnici kolektiva Združena akcija krov nad glavom i Kolektivna odbrana stanara danas su nekoliko sati protestovali u poslovnici Eurobanke na Terazijama, u Beogradu.
Prema zvaničnim statistikama problem beskućništva je neznatan. Međutim, prave razmere problema i moguća rešenja potisnuti su dugogodišnjim odsustvom socijalnih politika.
Borba za bolje uslove života i protesti protiv deložacija u poslednje vreme nisu retka pojava na našim prostorima. Širom sveta se u prošlosti takođe odigravalo dosta sličnih borbi koje su uprkos svim sistemskim preprekama i podeljenosti ipak uspele da donesu značajne rezultate. Kako bismo u buduće borbe ušli spremniji ili bolje organizovani, vredi da se podsetimo iskustava iz nekih od istorijski najvažnijih štrajkova podstanara.
Rori Arčer je istoričar koji se bavi društvenom istorijom Balkana u 20. veku. Arčer istražuje načine na koji su „obični“ Jugosloveni interpretirali ekonomske, političke i kulturne tenzije u poznom socijalizmu i reagovali na njih. Od 2014. godine je s Goranom Musićem radio na istraživačkom projektu Između klase i nacije: zajednice radničke klase osamdesetih u Srbiji i Crnoj Gori; godine 2015. doktorirao je u Gracu s disertacijom na temu (ne)pristupačnosti stanovanja među radničkom klasom u Beogradu, te 2016. kao koautor objavio knjigu Društvene nejednakosti i nezadovoljstvo u jugoslovenskom socijalizmu.
U bioskopu se i dalje traži karta više za „političku horor priču“ pod nazivom Druga strana svega. Mašina otkriva šta u filmu nije rečeno i kako iza svakih vrata vrebaju klasni antagonizmi.
Sistemska diskriminacija romske populacije nije nova društvena pojava. Ključna pitanja su na koji se način postojeći stereotipi spram Roma i Romkinja odražavaju na njihove svakodnevne životne prilike i u kojoj meri su oni deo zvaničnih državnih politika.
Sistemska diskriminacija romske populacije nije nova društvena pojava. Ključna pitanja su na koji se način postojeći stereotipi spram Roma i Romkinja odražavaju na njihove svakodnevne životne prilike i u kojoj meri su oni deo zvaničnih državnih politika.
Centar za kulturnu dekontaminaciju, Kontekst kolektiv i Kosovo Glocal iz Prištine nastavljaju sa serijom javnih programa u okviru projekta „Pertej/Beyond/Preko 20 godina”.
Podstaknuta ekonomskom krizom i omogućena zakonskim okvirom nasilna iseljenja ljudi iz njihovih domova sve su češća u Srbiji. Ipak, sve je više i onih koji se solidarišu sa ugroženim ljudima.
Otpor deložacijama, pored borbe za egzistencijalna prava stanovnika i stanovnica Srbije, postaje i mesto sučeljavanja suprotstavljenih političkih pozicija. Koliko i kakve posledice učešće desničarskih organizacija u rešavanju socijalnih problema ljudi ima na buduće političko pozicioniranje i delovanje levice?
Juče je u beogradskom Centru za kulturnu dekontaminaciju održana tribina „Šta to smrdi oko deponije u Vinči“.
Deložacije postaju sve veća pretnja građanima Srbije koji su opterećeni dugovima. Tako nasilna iseljenja predstavljaju finalnu fazu procesa transformacije stambenog fonda koji je vodio privatizaciji.
Deložacije postaju sve veća pretnja građanima Srbije koji su opterećeni dugovima. Tako nasilna iseljenja predstavljaju finalnu fazu procesa transformacije stambenog fonda koji je vodio privatizaciji.
Ljudi širom sveta upadaju u dugove i ostaju bez domova zbog neoliberalnih stambenih politika. Katastrofa solitera Grenfel pokazuje da se cena takve regulacije stanovanja plaća životom.
Danas je nasilno iseljena porodica Havatmi iz njihovog stana na Dorćolu.
Solidarnom akcijom oko stotinu građana danas je sprečena deložacija porodice Havatmi iz njihovog stana u Beogradu.
Iako selidbu na donji Dorćol Mikser objašnjava nemogućnošću dobijanja dugoročnog ugovora i fiksne cene zakupnine, razlozi za izlazak iz Savamale su ipak dublji. Tekst koji prenosimo ostaje aktuelan u pokazivanju sprege kapitala, ratova devedesetih i revizionizma iza revitalizacije Savamale. U tome su kulturno-preduzetničke aktivnosti Miksera imale svoju strukturnu ulogu ‒ koja je iz perspektive vlasnika kapitala uspešno obavljena.
Iako selidbu na donji Dorćol Mikser objašnjava nemogućnošću dobijanja dugoročnog ugovora i fiksne cene zakupnine, razlozi za izlazak iz Savamale su ipak dublji. Tekst koji prenosimo ostaje aktuelan u pokazivanju sprege kapitala, ratova devedesetih i revizionizma iza revitalizacije Savamale. U tome su kulturno-preduzetničke aktivnosti Miksera imale svoju strukturnu ulogu ‒ koja je iz perspektive vlasnika kapitala uspešno obavljena.
Stanari Stepe Stepanović u Beogradu, juče su organizovali protest protiv izgradnje benzinske pumpe u tom naselju.