radnici na berbi voća

Fleksibilizacija rada zahteva transformaciju sindikata

Zakonski okvir podstiče prekarni rad i ujedno onemogućava sindikatima organizovanje tog dela radništva čija su radna prava najugroženija. Rastući broj ljudi koji su u prekarnoj poziciji zahteva od sindikata veći angažman kao i interakciju sa civilnim sektorom.

Zakonski okvir podstiče prekarni rad i ujedno onemogućava sindikatima organizovanje tog dela radništva čija su radna prava najugroženija. Rastući broj ljudi koji su u prekarnoj poziciji zahteva od sindikata veći angažman kao i interakciju sa civilnim sektorom.

Kako se pravi „obuća koja diše“?

Vlasnik Geoxa Mario Moreti Polegato i gradonačelnik Vranja Slobodan Milenković razgovarali su na sastanku o uvođenju prakse po modelu dualnog obrazovanja u vranjskom pogonu te kompanije.

Vlasnik Geoxa Mario Moreti Polegato i gradonačelnik Vranja Slobodan Milenković razgovarali su na sastanku o uvođenju prakse po modelu dualnog obrazovanja u vranjskom pogonu te kompanije.

Umetnik je radni čovek

Veliki broj umetnica i umetnika se nalazi u teškom radnom i materijalnom položaju. Usled nemara države i lokalnih samouprava, pre svega grada Beograda, umetnice i umetnici koji imaju status „samostalnog umetnika“ su opterećeni dugovima prema Poreskoj upravi koje nisu oni napravili. Tako ovi ljudi imaju problema sa primanjem honorara za svoj rad pošto su u stalnom strahu od narastajućih kamata dugovanja, niti mogu da regulišu zdravstveno i penziono osiguranje.

U Kajzenu ipak bez sindikata?

Radnica turske firme Kajzen u Smederevu izjavila je za Mašinu da je menadžment na jučerašnjem sastanku eksplicitno zabranio formiranje sindikalne organizacije u toj firmi.

Predstavljen pravni vodič za novinare „U pravu si!“

Juče je u Beogradu predstavljen pravni vodiš za novinare „U pravu si!“. Ova online platforma je prezentovana u okviru javnog razgovora između novinara i novinarki, predstavnika medijskih udruženja i sindikata u okviru projekta koji je realizovala Fondacija Slavko Ćuruvija u saradnji sa portalom Mašina.

Zapitali smo se: šta je sa sindikatima?

Tumačenja uzroka cenzure i/ili autocenzure u medijima retko idu dalje od pitanja uređivačke politike – slično korupciji, medijska nesloboda predstavlja se kao usud, moralno posrnuće trenutno aktuelnih ovih ili onih političara, urednika, novinara… Ono što uporno izostaje, makar iz dominantnog javnog diskursa, jeste priča o uslovima u kojima ljudi ne samo rade već i žive. Da li pitanje slobode uključuje i probleme neplaćenog rada, organizovanja radnog/slobodnog vremena, mogućnosti i podsticanje učešća u borbi za poboljšanje sopstvene pozicije – ko može sebi da priušti da bude „slobodan“?