bolnica

Nacionalni vodič za trudnoću i porođaj: da li je dovoljno da postoji?

Radna grupa Ministarstva zdravlja donela je novi Nacionalni vodič za trudnoću i porođaj, kojim se ukida preporuka za rutinsku primenu određenih procedura kao što su klizma, epiziotomija, indukcija porođaja i pritiskanje stomaka. Iako vodič još uvek nije obavezujući, predstavlja važan korak u pravcu humanijeg tretmana trudnica, ali da li je dovoljno da postoji?

Radna grupa Ministarstva zdravlja donela je novi Nacionalni vodič za trudnoću i porođaj, kojim se ukida preporuka za rutinsku primenu određenih procedura kao što su klizma, epiziotomija, indukcija porođaja i pritiskanje stomaka. Iako vodič još uvek nije obavezujući, predstavlja važan korak u pravcu humanijeg tretmana trudnica, ali da li je dovoljno da postoji?

radnice Jure

Njih tri – 99%

Konkretna iskustva radnica u različitim sektorima, od digitalnog rada, preko fabrike do poljoprivrede, pokazuju da su iskustva radne eksploatacije podjednako brutalna i zahtevaju dalje organizovanje. Masovni radnički i studentski protest tokom Prvog maja 2025. pokazuje potencijal daljeg zagovaranja generalnog štrajka i nužnost povezivanja društvene borbe sa feminističkom solidarnošću.

Konkretna iskustva radnica u različitim sektorima, od digitalnog rada, preko fabrike do poljoprivrede, pokazuju da su iskustva radne eksploatacije podjednako brutalna i zahtevaju dalje organizovanje. Masovni radnički i studentski protest tokom Prvog maja 2025. pokazuje potencijal daljeg zagovaranja generalnog štrajka i nužnost povezivanja društvene borbe sa feminističkom solidarnošću.

Osmomartovski marš

Nastava filozofije bez žena: Šta (ne) učimo u školama?

Filozofija u školama u Srbiji i dalje se oslanja gotovo isključivo na glasove muškaraca, ignorišući savremene društvene tokove i vekovne doprinose žena. Kako bi to promenile, aktivistkinje iz niškog Centra za devojke predložile su Zavodu za unapređenje obrazovanja i vaspitanja da se u srednjoškolski program filozofije uvedu teme rodne ravnopravnosti, feminističke dekonstrukcije i intersekcionalnosti. „Problem izostavljanja žena iz istorije filozofije nije samo filozofski – on je i politički i obrazovni“, smatra smatra Jana Krstić, doktorantkinja filozofije sa kojom smo razgovarali.

Filozofija u školama u Srbiji i dalje se oslanja gotovo isključivo na glasove muškaraca, ignorišući savremene društvene tokove i vekovne doprinose žena. Kako bi to promenile, aktivistkinje iz niškog Centra za devojke predložile su Zavodu za unapređenje obrazovanja i vaspitanja da se u srednjoškolski program filozofije uvedu teme rodne ravnopravnosti, feminističke dekonstrukcije i intersekcionalnosti. „Problem izostavljanja žena iz istorije filozofije nije samo filozofski – on je i politički i obrazovni“, smatra smatra Jana Krstić, doktorantkinja filozofije sa kojom smo razgovarali.

Feministički štrajk u Srbiji – kako i zašto

U sveopštoj studentskoj i društvenoj pobuni koja se mesecima širi i preliva i van granica Srbije, ne manje bitni razlozi za povezivanje borbe i pokretanje feminističkog štrajka tiču se i pitanja neplaćenog kućnog rada, poslova nege i brige o starima i mladima koje u najvećoj meri obavljaju žene – kao deo borbe za radna prava i dostojanstven život svih koji nepravdu trpe.

U sveopštoj studentskoj i društvenoj pobuni koja se mesecima širi i preliva i van granica Srbije, ne manje bitni razlozi za povezivanje borbe i pokretanje feminističkog štrajka tiču se i pitanja neplaćenog kućnog rada, poslova nege i brige o starima i mladima koje u najvećoj meri obavljaju žene – kao deo borbe za radna prava i dostojanstven život svih koji nepravdu trpe.

U susret 8. martu: Kome smeta sećanje na Antifašistički front žena?

Tokom Meseca feminističkog antifašizma, koji će kulminirati Osmomartovskim maršem, organizovan je niz događaja kojima se obeležava 80. godina od osnivanja Antifašističkog fronta Žena Srbije. Kako smo mogli da vidimo, uzurpirane javne institucije, kako u Beogradu tako i u Novom Sadu, nastavile su da uzurpiraju javno sećanje.

Tokom Meseca feminističkog antifašizma, koji će kulminirati Osmomartovskim maršem, organizovan je niz događaja kojima se obeležava 80. godina od osnivanja Antifašističkog fronta Žena Srbije. Kako smo mogli da vidimo, uzurpirane javne institucije, kako u Beogradu tako i u Novom Sadu, nastavile su da uzurpiraju javno sećanje.

„Bez nas sve(t) staje!“: poziv na osmomartovski marš

Samoorganizovani kolektiv „8.mart.svaki.dan“ upućuje poziv svim zainteresovanima da se pridruže protesnom maršu za radna prava žena koji će biti organizovan 8. marta od 15 do 17h na ulicama Beograda, pod sloganom "Bez nas sve(t) staje".

Samoorganizovani kolektiv „8.mart.svaki.dan“ upućuje poziv svim zainteresovanima da se pridruže protesnom maršu za radna prava žena koji će biti organizovan 8. marta od 15 do 17h na ulicama Beograda, pod sloganom “Bez nas sve(t) staje”.

Muzej Vojvodine otkazao program obeležavanja 80. godišnjice osnivanja AFŽ Vojvodine planiran za danas

„Njihovu odluku vidimo ne kao političku već kao uskopartijsku, kao izraz potpune uzurpacije institicija od strane SNS i njihovih trabanata“, izjavila je koordinatorka Feminističke antifašističke mreže, koja je organizator ovog programa.

„Njihovu odluku vidimo ne kao političku već kao uskopartijsku, kao izraz potpune uzurpacije institicija od strane SNS i njihovih trabanata“, izjavila je koordinatorka Feminističke antifašističke mreže, koja je organizator ovog programa.

Šta je nama naša borba sada? U subotu obeležavanje 80. godišnjice osnivanja AFŽ Srbije

Sa početkom u 17časova, u subotu, 8. februara, u CZKD-u, centralnim događajem biće obeleženo osam decenija od Prvog antifašističkog mitinga žena Srbije, održanog 28. januara 1945. godine na Kolarcu u Beogradu, na kome je osnovan Antifašistički front žena (AFŽ) Srbije.

Sa početkom u 17časova, u subotu, 8. februara, u CZKD-u, centralnim događajem biće obeleženo osam decenija od Prvog antifašističkog mitinga žena Srbije, održanog 28. januara 1945. godine na Kolarcu u Beogradu, na kome je osnovan Antifašistički front žena (AFŽ) Srbije.

Protestna akcija danas u 17h ispred Kolarca: 80 godina od osnivanja AFŽ Srbija

Povodom obeležavanja 80. godišnjice osnivanja AFŽ Srbija, u utorak 28. januara, od 17 časova, Feministička antifašistička mreža FAMa organizuje protestnu akciju ispred Zadužbine Ilije M. Kolarca.

Povodom obeležavanja 80. godišnjice osnivanja AFŽ Srbija, u utorak 28. januara, od 17 časova, Feministička antifašistička mreža FAMa organizuje protestnu akciju ispred Zadužbine Ilije M. Kolarca.

Čistačica riba stepenice u stambenoj zgradi

Wanna-be radna prava

Obrušavanje nadstrešnice u Novom Sadu opravdano zauzima većinu javnog prostora u diskusijama na medijima, društvenim mrežama, na ulici, među komšijama i porodicom. Ipak, jedna tema, samo naizgled jednostavna, pojavila se u seriji objava na nekoliko Instagram profila.

Obrušavanje nadstrešnice u Novom Sadu opravdano zauzima većinu javnog prostora u diskusijama na medijima, društvenim mrežama, na ulici, među komšijama i porodicom. Ipak, jedna tema, samo naizgled jednostavna, pojavila se u seriji objava na nekoliko Instagram profila.

Šta uopšte može da zna jedna „devojčica iz Vranja“?

Gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić je na jučerašnjoj konferenciji za medije više puta odbornicu Zeleno-levog fronta Nataliju Stojmenović nazivao „devojčicom“. Izvinio se jeste, ali hajde da ponovimo još jednom u čemu je problem.

Gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić je na jučerašnjoj konferenciji za medije više puta odbornicu Zeleno-levog fronta Nataliju Stojmenović nazivao „devojčicom“. Izvinio se jeste, ali hajde da ponovimo još jednom u čemu je problem.

žene prolaze pored izloga

Međunarodni dan nege: čin ljubavi ili radna eksploatacija sa dalekosežnim posledicama?

Danas se obeležava drugi po redu Međunarodni dan brige i podrške. Svetski sindikati upozoravaju da je ključ rešavanja problema u ovom sektoru veće ulaganje u zdravstveni i sektor nege i brige.

Danas se obeležava drugi po redu Međunarodni dan brige i podrške. Svetski sindikati upozoravaju da je ključ rešavanja problema u ovom sektoru veće ulaganje u zdravstveni i sektor nege i brige.

Iskra nade: priče žena iz Ukrajine u Srbiji

Udruženje „Nitna” poziva vas na događaj Iskra nade: Priče žena iz Ukrajine u Srbiji koji će biti održan u subotu 19. oktobra od 12 do 20 časova u prostoru Endžio hab (Dobračina 4).

Udruženje „Nitna” poziva vas na događaj Iskra nade: Priče žena iz Ukrajine u Srbiji koji će biti održan u subotu 19. oktobra od 12 do 20 časova u prostoru Endžio hab (Dobračina 4).

Međunarodni dan devojčica: za bezbednost i obrazovanje devojčica

Međunarodni dan devojčica se obeležava svake godine 11. oktobra, ove godine je usmeren ka obrazovanju i smanjenju dečjih brakova, a u Srbiji je posvećen devojčicama ubijenim 2023. godine u osnovnoj školi „Vladislav Ribnikar“.

Međunarodni dan devojčica se obeležava svake godine 11. oktobra, ove godine je usmeren ka obrazovanju i smanjenju dečjih brakova, a u Srbiji je posvećen devojčicama ubijenim 2023. godine u osnovnoj školi „Vladislav Ribnikar“.

Zbog klimatskih promena žene rade duže od muškaraca

Uticaji klimatskih promena postaju sve očigledniji, s obzirom na to da je 2023. godina daleko najtoplija godina zabeležena ikada. Za sada. Ovako počinje najnovija studija o uticaju klimatskih promena na sigurnost ljudi i nejednakosti.

Uticaji klimatskih promena postaju sve očigledniji, s obzirom na to da je 2023. godina daleko najtoplija godina zabeležena ikada. Za sada. Ovako počinje najnovija studija o uticaju klimatskih promena na sigurnost ljudi i nejednakosti.

bolnica

Medicinski gaslajting: ko bolje zna šta nam je?

Sve više se govori o fenomenu medicinskog gaslajtinga, čestoj pojavi u medicinskim ordinacijama. O čemu se radi i koje su posledice?

Sve više se govori o fenomenu medicinskog gaslajtinga, čestoj pojavi u medicinskim ordinacijama. O čemu se radi i koje su posledice?

žene, baka

Kako su živele naše babe: prebijane, silovane, zatočene

Na Instagram profilu Kritički, koji vodi Nikolina Pavićević, ovih dana nižu se priče iz starih dobrih vremena kada se znalo gde je ženama mesto. Priče pričaju sada njihove unuke ili praunuke u nekoliko redova, priče toliko strašne i potresne da se pitanje transgeneracijskih trauma samo po sebi nameće.

Na Instagram profilu Kritički, koji vodi Nikolina Pavićević, ovih dana nižu se priče iz starih dobrih vremena kada se znalo gde je ženama mesto. Priče pričaju sada njihove unuke ili praunuke u nekoliko redova, priče toliko strašne i potresne da se pitanje transgeneracijskih trauma samo po sebi nameće.