Ženski marš protiv fašizma
Nekoliko stotina učesnica i učesnika okupilo se danas u Beogradu na „Ženskom maršu protiv fašizma“.
Nekoliko stotina učesnica i učesnika okupilo se danas u Beogradu na „Ženskom maršu protiv fašizma“.
Povodom večerašnjeg predavanja „Kako se kalilo samoupravljanje“ koje organizujemo u sklopu projekta „Kritička mašina“ prenosimo intervju sa politikologom Gal Kirnom. U razgovoru se govori o partizanskom prelomu koji je stvorio temelje za raskid s kapitalističkim društvom i izgradnju socijalističkog samoupravnog modela. Kao i o raskidu današnjeg sistema sa sećanjem na NOB koje se dešava kroz revizionizam proizveden u koaliciji neoliberalnih i nacionalističkih politika.
Revizionistička istoriografija i njeni proponenti, koristeći svoje pozicije (moći) na institucijama visokog istorijsko-naučnog ranga, sve više i sve češće, prekrajaju istoriju u cilju normalizovanja strukturnog anti-antifašističkog i antikomunističkog diskursa. Ipak, neka naučna saznanja i nepobitne istorijske činjenice ostaju kao neoborivi argument u borbi protiv demonizacije narodno-oslobodilačke borbe.
Revizionistička istoriografija i njeni proponenti, koristeći svoje pozicije (moći) na institucijama visokog istorijsko-naučnog ranga, sve više i sve češće, prekrajaju istoriju u cilju normalizovanja strukturnog anti-antifašističkog i antikomunističkog diskursa. Ipak, neka naučna saznanja i nepobitne istorijske činjenice ostaju kao neoborivi argument u borbi protiv demonizacije narodno-oslobodilačke borbe.
Za Mašinu smo s Anom Hofman razgovarali o njenoj novoj knjizi Novi život partizanskih pesama koja je nedavno predstavljena u beogradskom Centru za kulturnu dekontaminaciju, a koja se bavi nasleđem partizanskih pesama i njihovim subverzivnim potencijalom u kontekstu postsocijalističkih jugoslovenskih društava i globalne krize neoliberalizma.
Za Mašinu smo s Anom Hofman razgovarali o njenoj novoj knjizi Novi život partizanskih pesama koja je nedavno predstavljena u beogradskom Centru za kulturnu dekontaminaciju, a koja se bavi nasleđem partizanskih pesama i njihovim subverzivnim potencijalom u kontekstu postsocijalističkih jugoslovenskih društava i globalne krize neoliberalizma.
Fotografije mnogobrojnih spomenika posvećenih revoluciji i narodno-oslobodilačkoj borbi podignutih u periodu između 1945. i 1990. na teritoriji Socijalističke federativne republike Jugoslavije, kao deo dugogodišnjeg projekta Marka Krojača (Marc Schneider), umetnika, fotografa i aktiviste (iz Nemačke), aktuelizovani su kroz nedavno otvorenu izložbu „Ovde je metak ludovao“ u Uličnoj galeriji.
Revolucionarni pokret studenata i studentkinja Beogradskog univerziteta ostavio je veliki trag u političkom životu Kraljevine Jugoslavije. Koliko su tadašnje antifašističke i antikapitalističke studenske borbe bile važne u istoriji studentskog organizovanja govore i istorijski podaci o broju studenata uključenih u njih; otprilike polovina od ukupnog broja studenata na BU bila je uključena u revolucionarne studentske pokrete.
Revolucionarni pokret studenata i studentkinja Beogradskog univerziteta ostavio je veliki trag u političkom životu Kraljevine Jugoslavije. Koliko su tadašnje antifašističke i antikapitalističke studenske borbe bile važne u istoriji studentskog organizovanja govore i istorijski podaci o broju studenata uključenih u njih; otprilike polovina od ukupnog broja studenata na BU bila je uključena u revolucionarne studentske pokrete.
Video rad „O solidarnosti“ (2013) bazira se na istraživanju sprovedenom u Beogradu i Zagrebu tokom 2011. i 2012. godine i radio-drami pod nazivom „O solidarnosti: Zašto je važno misliti o studentskim protestima 30 ih godina XX veka“ produciranoj i izvedenoj u okviru UrbanFestivala 2012 u Zagrebu. Njegova osnovna namera je da se aktualizuje deo zaboravljene istorije revolucionarnih studentskih borbi u Kraljevini Jugoslaviji i istakne međusobna povezanost studenata, njihova borba, komunikacija i solidarnost koja je često išla i van granica studentskog pokreta.
Istorijska revizionistička politika lokalnih elita tendenciozno iskrivljuje značenje borbe i počinjenih zločina u Drugom svetskom ratu. Međutim, sudske presude i doneti zakoni u savremenoj Srbiji teško mogu negirati istinu o zločinima okupatora i kolaboracionista. Nedavno objavljena knjiga Milana Radanovića “Kazna i zločin: Snage kolaboracije u Srbiji” čije će predstavljanje biti održano u ponedeljak 30. novembra u Domu omladine Beograda, delo je savremene istoriografije koje pruža uvid u zločine počinjene od strane četnika Draže Mihajlovića i oružanih snaga pod kontrolom Milana Nedića.
Inherentan kapitalističkom načinu proizvodnje, putem svojih metamorfoza savremeni fašizam se uspešno prilagođava tehnološkim, ekonomskim i kulturnim aspektima sveprožimajućih neoliberalnih tendencija i kriznom kontekstu. Manifestni i pojavni oblici fašizma, te skriveni i svakodnevni, oni odozgo ili odozdo, zapravo mnogo govore o društvenim i ekonomskim korenima koji određuju okvire desnice i fašizma danas.
Pitanja interpretacije i politike sećanja na Drugi svetski rat, antifašističke borbe i Pobede nad fašizmom, čini se da su - u jeku obeležavanja 9. maja i jubilarne 70. godišnjice - užarenija nego ikad. Ovakvoj atmosferi dodatno doprinosi dugo očekivani završetak procesa za rehabilitaciju Draže Mihailovića, koji će dodatno legitimizovati državni istorijski revizionizam, procese privatizacije, ali će omogućiti i da se jasnije uvide veze između kapitalizma i fašizma.
Pitanja interpretacije i politike sećanja na Drugi svetski rat, antifašističke borbe i Pobede nad fašizmom, čini se da su – u jeku obeležavanja 9. maja i jubilarne 70. godišnjice – užarenija nego ikad. Ovakvoj atmosferi dodatno doprinosi dugo očekivani završetak procesa za rehabilitaciju Draže Mihailovića, koji će dodatno legitimizovati državni istorijski revizionizam, procese privatizacije, ali će omogućiti i da se jasnije uvide veze između kapitalizma i fašizma.
Ovogodišnja (zvanična) proslava 70. godišnjice Pobede nad fašizmom i završetka Drugog svetskog rata u Srbiji protiče uz prigodne posete “tutora” iz EU i jednako napetoj atmosferi povodom predstojećeg završetka procesa za rehabilitaciju Draže Mihajlovića i tekućim procesima opšte restitucije. Paralelno, aktuelni udžbenici istorije pišu novu istoriju XX veka u kojoj se relativizuje fašizam, brani i opravdava lokalni kolaboracionizam i kvislištvo, dok se dometi antifašističke narodno-oslobodilačke borbe potiskuju i umanjuju.
Angažovanje kolektiva Kurs na lokalnoj kulturno-umetničkoj sceni ukazuje da se i sredstvima poput murala može proizvoditi kritika aktuelne političke i društvene situacije, dominantnog istorijskog revizionizma i artikulacija politike otpora. Štaviše, upućivanje na neophodnost klasne analize unutar sistema umetnosti te promišljanja savremenih proizvodnih odnosa i neizvesnih radnih uslova, neizostavan je korak u takvoj borbi.
Angažovanje kolektiva Kurs na lokalnoj kulturno-umetničkoj sceni ukazuje da se i sredstvima poput murala može proizvoditi kritika aktuelne političke i društvene situacije, dominantnog istorijskog revizionizma i artikulacija politike otpora. Štaviše, upućivanje na neophodnost klasne analize unutar sistema umetnosti te promišljanja savremenih proizvodnih odnosa i neizvesnih radnih uslova, neizostavan je korak u takvoj borbi.
Na današnji dan, pre 70 godina, Beograd je oslobođen od fašističkih okupatora i njihovih pomagača.
Na današnji dan, pre 70 godina, Beograd je oslobođen od fašističkih okupatora i njihovih pomagača. Ta vojna pobeda koju su iznele Narodno oslobodilačka vojska Jugoslavije i Crvena armija značila je i početak građena novog društva sa emancipacijskom politikom prevazilaženja klasnih razlika. Ponovno uspostavljanje kapitalističkog sistema dovodi do revizije značenja ove pobede kao i do negiranja njenih političkih i ideoloških učinaka.