Svečane bele košulje zovu me sad na proteste
Aktuelne demonstracije u Beogradu su jedne u nizu mnogih koji se organizuju poslednjih godina. Međutim razlike postoje, kako po pitanju uloge zvanične opozicije, tako i po pitanju poruke protesta.
Aktuelne demonstracije u Beogradu su jedne u nizu mnogih koji se organizuju poslednjih godina. Međutim razlike postoje, kako po pitanju uloge zvanične opozicije, tako i po pitanju poruke protesta.
Problemi koji istinski tište građane ne staju u pesme s plejliste zvanične opozicije.
Nakon četiri godine konstantnog rada, redakcija Mašine je tokom 2018. godine nastavila sa razvojem sopstvene infrastrukture, povećanjem kritičkog medijskog sadržaja, razvijanjem njegovih različitih formi, od vesti do video produkcije, jačala medijski aktivizam na levici i konačno družila se sa svima vama uživo na našim javnim tribinama koje smo organizovali u nekoliko gradova Srbije.
Postoji mnogo načina na koje možemo napraviti rekapitulaciju odlazeće godine, jedan od njih je i kroz fotografije kolektiva Kamerades. Ova serija fotografija prikazuje neke od značajnih dešavanja u godini iza nas, kao i neke „male“ prijatne stvari koje su nam svima potrebne kako bismo nastavili život i borbu u ne tako šarenoj realnosti.
Ako se redovno vozite gradskim prevozom u Beogradu, sigurno ste u prethodnih par meseci čekali autobus i po pola sata. A kada bi stigao, bio bi pun putnika, pa ste morali da sačekate naredno vozilo. Sigurno ste se onda zapitali zašto autobus kasni i ko je kriv zbog toga. Ako pitate gradske čelnike krivi ste vi jer ne plaćate kartu. No, u poslednje vreme, sve se češće spominje da je ipak osnovni problem problem nedostatak vozila i vozača autobusa u glavnom gradu, i da zbog toga javni gradski prevoz izuzetno loše funkcioniše. O tome u čemu je zaista problem, razgovarali smo sa predstavnicima Saveza ozbiljnih sindikalaca GSP-a (SOS).
Protest podrške „Srce za Davida – Beograd uz Banja Luku“ održan je danas na platou ispred Filozofskog fakulteta u Beogradu.
Portal Mašina u četvrtak u 19h u Društvenom centru „Oktobar“ organizuje tribinu na kojoj će biti reči o politikama različitih političkih i aktivističkih organizacija na levici i mogućnostima njihovog daljeg organizovanja.
Drage čitateljke i čitaoci i ovaj put smo vam pripremili naše cegere, šolje i bedževe za uspešan početak Nove godine koje možete dobiti uz skromnu donaciju kojom pomažete nastavak rada portala Mašina.
Stanovnici mnogih gradova u Srbiji izloženi su veoma zagađenom vazduhu. Ponajviše rezultat ljudskih aktivnosti, zagađenje vazduha uzrokuje mnoge bolesti, ali i više hiljada preuranjenih smrti godišnje. Adekvatan odgovor na ovaj problem, između ostalog, zahteva da se država uhvati u koštac s rešavanjem energetskog siromaštva njenih građanki i građana.
Stanovnici mnogih gradova u Srbiji izloženi su veoma zagađenom vazduhu. Ponajviše rezultat ljudskih aktivnosti, zagađenje vazduha uzrokuje mnoge bolesti, ali i više hiljada preuranjenih smrti godišnje. Adekvatan odgovor na ovaj problem, između ostalog, zahteva da se država uhvati u koštac s rešavanjem energetskog siromaštva njenih građanki i građana.
Na današnji dan 1890 godine u Drnišu rođen je Božidar Adžija, narodni heroj, jugoslovenski pravnik, političar, jedan od prvih antifašističkih publicista.
Na današnji dan 1920. godine počela je Husinska buna. Bio je to oružani otpor rudara rudnika Kreke u toku generalnog štrajka rudara Bosne i Hercegovine koji je trajao nedelju dana.
Predsednik Mađarske Janoš Ader je danas iznenadno potpisao ozloglašeni „zakon o robovlasništvu“, ozakonivši time njegovo izglasavanje u Parlamentu.
Pravo na zdravstvenu i socijalnu zaštitu, pravo na abortus, pravo na javnu brigu o deci, pravo na mogućnost izbora da li ćemo imati decu, kada i koliko, deo su ženskih reproduktivnih prava. U reakcionarnom zaokretu kome danas svedočimo, borba za kontrolu ženskog tela se nastavlja.
Gradska Opština Voždovac ponovo je otvorila javno glasanje o pitanju da li spomenike „Borba“ i „Obnova“ Sretena Stojanovića i Lojze Dolinara koji su od 1949. locirani ispred skupštine te opštine zameniti novim (a starim) spomenicima nacionalnim svetim kravama (Vasi Čarapiću, Karađorđu, Stepi Stepanoviću i Milunki Savić).
U toku je akcija prikupljanja pomoći za Milana Jovanovića, novinara portala Žig Info, kome je prošle nedelje zapaljena kuća.
„Po mom mišljenju najbitnije je da se borimo protiv mera štednje putem odbacivanja predstave o postojanju limitiranosti budžeta – koji je zapravo fiskalni konstrukt, odredba iz EU.“
„Po mom mišljenju najbitnije je da se borimo protiv mera štednje putem odbacivanja predstave o postojanju limitiranosti budžeta – koji je zapravo fiskalni konstrukt, odredba iz EU.“
Talas demonstracija zahvatio je Evropu. Osim u Francuskoj gde ljudi protestuju već pet nedelja, građani su masovnim prisustvom na ulicama izrazili nezadovoljstvo i u Mađarskoj, Austriji, Srbiji, Albaniji i Belgiji.
Demonstranti su se sinoć okupili ispred zgrade parlamenta u Budimpešti, nakon čega su u protestnoj šetnji blokirali saobraćaj na nekoliko centralnih ulica, mostu Margit i Lančanom mostu. Nastavak demonstracija je preko društvenih mreža najavljen i za vikend.
Emitovana je i poslednja epizoda serije „Jutro će promeniti sve“ koja se mesecima unazad prikazuje na RTS-u konfrontirajući se sa dominantnim srednjovekovno-nacionalističko-revizionističkim pandanima. Serijal „Jutro će promeniti sve“ na javnom servisu progovara o strukturnoj nesigurnosti mladih, njihovoj besposlici, besperspektivnosti, stambenom problemu, patrijarhalnoj stezi, i konačno, o sebi samima.
Promocija publikacije Romi između multikulturalizma i politike štednje održava se večeras u Centru za kulturnu dekontaminaciju s početkom u 18 časova.
Danas je dvotrećinska većina u Mađarskom parlamentu, predvođena Viktorom Orbanom, izglasala izmene zakona o radu koje će imati nehumane posledice po radništvo u Mađarskoj.
U petak od 18h, u prostorijama Regionalnog centra za obrazovanje u Nišu, portal Mašina u saradnji sa Udruženim pokretom slobodnih stanara Niš organizuje javni razgovor o problematičnoj izgradnji derivacionih mini-hidroelektrana u Srbiji kao i otporu koji pružaju lokalne zajednice.
Pravi razlozi za proteste u Francuskoj su znatno dublji od podizanja poreza na gorivo kao neposrednog povoda. Demonstranti nisu razularena masa koja hoće da ruši demokratiju, niti su ludaci koji bi da troše dizel dok nas ugljendioksid sve ne poubija. To bezumlje protiv društva i planete posledica je politike čiji je zastupnik i Emanuel Makron, predsednik Francuske.
Pravi razlozi za proteste u Francuskoj su znatno dublji od podizanja poreza na gorivo kao neposrednog povoda. Demonstranti nisu razularena masa koja hoće da ruši demokratiju, niti su ludaci koji bi da troše dizel dok nas ugljendioksid sve ne poubija. To bezumlje protiv društva i planete posledica je politike čiji je zastupnik i Emanuel Makron, predsednik Francuske.