Stetoskop u koferu

Siromašna Srbija papreno plaća školovanje lekara koji završavaju na birou rada ili na Zapadu; bogata Nemačka sistematski školuje manje lekara nego što joj treba jer će uvek moći da vrbuje one iz zemalja koje se „nisu snašle“ u tranziciji.

Siromašna Srbija papreno plaća školovanje lekara koji završavaju na birou rada ili na Zapadu; bogata Nemačka sistematski školuje manje lekara nego što joj treba jer će uvek moći da vrbuje one iz zemalja koje se „nisu snašle“ u tranziciji.

Ničiji građani

Deklarativna zaštita ljudskih prava izbeglica u praksi neretko postaje nešto sasvim suprotno. Sprečavanje kretanja, batine i pritvaranje nisu retkost za ljude koji pokušavaju preći granice ka zapadnoj Evropi. O tome svedoče i priče sa granice Srbije i Hrvatske.

Narod bez političkih protivnika

Institucionalna diskriminacija i rasizam pogađaju Rome kako u razvijenim zemljama Evropske unije tako i u zemljama Balkana. Veliki broj Roma i Romkinja koji izlaz iz siromaštva pokušava da nađe u životu i radu na zapadu biće suočen s deportacijom u „sigurne zemlje porekla“. O tome govori i film Kenana Eminija “The Awakening”, čiju projekciju Forum Roma Srbije organizuje danas u 19h u Društvenom centru Oktobar.

Kraj dekade Roma

​Zaoštravanje rasne i klasne segregacije produbljivanjem kapitalističke krize već godinama pritiska i Srbiju. Romska populacija koju najviše pogađaju aktuelni neoliberalni režimi oseća sve katastrofalnije posledice čiji krajnje deprivilegovani položaj nije rešila ni Dekada Roma – koja je ogromnim novčanim sredstvima ovakav položaj samo delimično prikrivala.

Blok koji će se suprostaviti merama štednje

Francisko J. Verdes-Montenegro je politikolog. Radi kao istraživač na Institutu za međunarodne studije Univeziteta Complutense u Madridu. Bavi se latinoameričkim studijama, kao i vezama između Evrope, posebno Evropske Unije i Latinske Amerike. Objavljuje članke iz oblasti teorije međunarodnih odnosa, regionalizma i međuregionalne saradnje, bezbednosti i odbrane. Aktivan je u Sekretarijatu Podemosa za međunarodne odnose, a poltičku karijeru započeo je u vanparlamentarnim levim pokretima.

G.M. Tamaš: Postfašizam nije konačna fatalnost

Iako referendum protiv migrantskih kvota, koji je u Mađarskoj sazvao Viktor Orban, nije uspeo, rasistička i ksenofobna kampanja koja mu je prethodila ima velike posledice kako unutar mađarskog društva tako i izvan njega. Tako je i predsednik Nikolić počeo s najavljivanjem zatvaranja granica Srbije ukoliko zemlje Evropske unije ne budu prihvatile migrante. Povodom ovih dešavanja preveli smo intervju s Gašparom Miklošem Tamašom, istaknutim marksističkim filozofom iz Mađarske, koji je dan uoči glasanja obavio portal Left East. U svojim odgovorima on analizira atmosferu u društvu uoči referenduma koristeći koncept postfašizma kojim definiše ove pojave.

Uništavanje evropskih železnica

Decenijama dug proces komodifikacije i privatizacije evropskih železnica, iako pod izgovorom “dobrobiti” za svoje krajnje korisnike, pokazuje se sasvim suprotnim. Bez obzira što su javne železnice sigurniji oblik prevoza i ekološki prihvatljiviji, rasparčavanjem i razdvajanjem njenih funkcija te insistiranjem na konkurenciji među prevoznicima, železnički regoinalni prevoz opada a svakodnevne potrebe stanovnika se zanemaruju.

N​isam u prijateljskim odnosima ni s nacionalizmom ni s kapitalizmom​

Viktor Ivančić se u javnom prostoru pominje kao jedan od osnivača i urednika Feral Tribunea, splitskog političko-satiričnog nedeljnika, ali to svakako nije dovoljno da se opiše njegov rad. Autor je i dva romana, jedne zbirke priča, nekoliko publicističkih i esejističkih knjiga, više od tri decenije ispisuje kolumnu Bilježnica Robija K, kolumnista je tjednika srpske manjine u Hrvatskoj Novosti, sarađivao je ili sarađuje s mnogim medijima (Peščanik, BH Dani i drugi).

Radni logori pod staklenim zvonom liberalizma

Proporcijalni odnos evropskih integracija i radnih prava je sve vidljiviji. Što smo bolji učenici i bliži Evropskoj uniji to su radna prava niža, a eksploatacija rada veća. Količina sloboda raste samo investitorima čija se komocija gradi na leđima radnica i radnika koji su sistemski maltretirani.

Dopuštena razina izbjeglica

Dok su u “centru” elite sve zabrinutije za sudbinu Evrope ugroženu “izbegličkom krizom”, na njenim granicama se primenjuju sve rigoroznije policijske mere. Ipak, samo uvidom u proste brojke ruši se velika politička konstrukcija o “izbegličkoj” opsadi Evrope čije prikrivene agende možemo pronaći u pretvaranju tih istih izbeglica u surovo deprivilegovanu radnu snagu.

baner sa zastavom EU na zemlji

Čemu nas Evropa žrtvuje?​ ​T​TIP i njegove trajne posledice

Uvodeći niz strukturnih novina na globalnom nivou TTIP ukida pre svega regulatorne prepreke čije će se posledice najviše odnositi na oblasti javnog sektora i socijalne zaštite. ​B​udući da je u njegovoj srži ekspanzija principa konkurencije i rušenje​ ​svih do sada postavljenih trgovinskih​ ​sporazuma, posledice TTIP-a​ će osetiti i građani Srbije, kao i sve ostale zemlje koje ​neće biti prvobitne potpisnice ovog sporazuma.

Mi smo inverzija neoliberalnog projekta

Razvoj koji je slovenačka levica prošla u prethodnih nekoliko godina, od studentsko-teorijskih kružoka i projekata preko učešća na radničkim protestima i pokretima do formiranja stranke IDS potom izborne koalicije Združena levica i konačnog ulaska u parlament, svakako je značajna epizoda u razvoju nove levice u regionu.

Razvoj koji je slovenačka levica prošla u prethodnih nekoliko godina, od studentsko-teorijskih kružoka i projekata preko učešća na radničkim protestima i pokretima do formiranja stranke IDS potom izborne koalicije Združena levica i konačnog ulaska u parlament, svakako je značajna epizoda u razvoju nove levice u regionu.

Smisao izbegličke krize

Nepregledne kolone izbeglica iz ratnih područja Azije i Afrike suočile su Evropu sa svim kontradikcijama njenih politika. Zatvaranje granica, protesti, batinanje, pendreci i suzavci, prihvatni i sabirni centri, bodljikave žice i ograde su efektno pokazali ograničenost koncepta ljudskih prava i slobode kretanja i razotkrili autoritarnost kako centra tako i zavisne periferije.

Nepregledne kolone izbeglica iz ratnih područja Azije i Afrike suočile su Evropu sa svim kontradikcijama njenih politika. Zatvaranje granica, protesti, batinanje, pendreci i suzavci, prihvatni i sabirni centri, bodljikave žice i ograde su efektno pokazali ograničenost koncepta ljudskih prava i slobode kretanja i razotkrili autoritarnost kako centra tako i zavisne periferije.

Šake Angele Merkel u prepoznatljivom položaju

Ograničenja i snaga neoliberalne države

Kada se govori o neoliberalnoj državi, uglavnom se rasprava svodi na pojednostavljenu tezu o tome da više tržišta automatski podrazumeva manje države i obrnuto. Ipak, drugačije analize govore da je jedino snažna građanska država sposobna da realizuje opšti kapitalistički interes, koji je često u sukobu sa interesima pojedinih kapitalista ili frakcija kapitala. Jedino takva država dovoljno je moćna i da suzbije organizovanje radništva.

Migranti ante portas

Zazor centra od periferije i njegova gadljivost prema ljudima koji žele da pređu granice se može razumeti i kao odraz straha od onih koji žele da prevaziđu klasne granice. Aktueln​o​ ​podizanje zida na mađarskoj granici je tako ​samo jedna od refleksija evropske imigracione agende.

Biciklizam, aktivizam, kapitalizam

Aktivističke grupe koje se bave biciklizmom postaju sve vidljivije u javnosti. Nažalost, zanemarujući nužnost sistemskih promena ova udruženja svojim delovanjem često završe samo kao simbol navodne participacije građana u rešavanju problema. Istovremeno, iza aktivnosti kojima pokušavaju da reše probleme “urbanog” biciklizma ostaju nereflektovane klasne razlike te tako potrebe velikog broja biciklista koji se ne pronalaze u njima ostaju po strani.

Nemoguće je biti i za evro i protiv mera štednje

Grčko “ne” na nedavno održanom referendumu očigledno ​nije imalo efektivnog uticaja na donošenje političkih odluka. Grčka vlada i parlament su odobrili novi paket mera štednje koji je čak rigorozniji od prethodno odbijenog. “Pregovori” i “sporazum” pokazuju nemogućnost bilo kakvog narodnog suvereniteta unutar evropske neoliberalne ekonomske politike.

Levica mora da sačuva svoju autonomiju

Potrebna je jaka međunarodna levica koja će napokon da nastavi emancipatorski rad i da se seti reči kakve su svetski mir, prijateljstvo između naroda, internacionalnost, solidarnost, jednakost među nacijama. Jer iako su ta gesla zastarela, ispravna su. Samo što smo postali toliko cinični da se nasmejemo na njihov spomen.

Gašpar Mikloš Tamaš, istaknuti filozof iz Mađarske, gostovao je na konferenciji Thinking Beyond Capitalism u Beogradu. Rođen je u Klužu, a iz Rumunije je proteran 1981. godine zbog „opozicionog držanja“. Jedan je od ključnih učesnika promene režima u Mađarskoj. Od 1989. do 1994. godine G.M. Tamaš je bio poslanik u mađarskom parlamentu, no ubrzo se razočarao u rezultate i mogućnosti uspostavljene građanske demokratije, nakon čega svoju filozofsku i političku aktivnost postavlja na marksističke i materijalističke temelje.

Referendum između retorike i stvarnosti mera štednje

Dva dana pred održavanje referenduma u Grčkoj i dalje nije sasvim jasno o čemu se tačno odlučuje niti kakve bi političke i ekonomske implikacije te odluke bile. Ukoliko bi se na referendumu usprotivili nastavku štednje Grci bi mogli da naprave značajnu prekretnicu u evropskoj ekonomskoj politici. Međutim, kako bi to učinili prvo moraju da prevaziđu žestoke pritiske koje predvodi Nemačka sa ciljem isključivanja bilo kakve mogućnosti demokratske odluke i ekonomske suverenosti naroda na periferiji Evrope.

Kineske investicije na Balkanu

Sve je više krupnih investicija na Balkanu kojima kineske kompanije krče svoj put ka ujedinjenom tržištu Evropske unije. Kako bi u što kraćem roku plasirali svoju robu u EU potrebna su ulaganja u izgradnju nove infrastrukture, putem kojih im i ekstrakcija lokalnih sirovina postaje sve dostupnija. I pored prisutne kulturne mistifikacije čini se da logika kineskog kapitala ipak ne odstupa od one zapadnoevropskih kompanija prisutnih u regionu.

Samo mrtav imigrant je dobar imigrant

Ekonomska politika i vojne intervencije zapadnih zemalja u Africi i Aziji u velikoj meri su odgovo​rne za rastući talas izbeglica i migranata koji pokušavaju da dođu do zemalja EU. Istovremeno, sve agresivnije sigurnosne mere u cilju zaštite spoljnih granica “tvrđave Evrope”, učestale masovne deportacije, brojni izolovani prihvatni centri, pojačana diskriminacija migranata i izbeglica, samo od početka godine dovele su do smrti više od 1750 ljudi.

Ustav za velike korporacije u Evropi i Americi

Transatlantsko trgovinsko investicijsko partnerstvo (TTIP) je predloženi sporazum o slobodnoj trgovini između SAD i EU ali i zemalja kao što su Kanada, Meksiko i zemlje kandidati za ulazak u EU. Veliki broj organizacija i pojedinaca se bori protiv usvajanja ovog sporazuma koji u svojim osnovama pretpostavlja prava korporacija iznad prava država. Kao najugroženiji se vide lokalni sektori poljoprivrede, prehrambeno-prerađivačke industrije, zaštita životne sredine i zaštita podataka.