Peti dan
I peti put po redu u gradovima širom Srbije održani su protesti protiv aktuelne vlasti. Danas su povučeni i konkretniji potezi povodom dalje saradnje studenta sa ostalim nezadovoljnim društvenim akterima.
I peti put po redu u gradovima širom Srbije održani su protesti protiv aktuelne vlasti. Danas su povučeni i konkretniji potezi povodom dalje saradnje studenta sa ostalim nezadovoljnim društvenim akterima.
Danas su u gradovima širom Srbije četvrti dan za redom održani protesti nezadovoljnih građana i građanki. Okupljanje, mahom mladih, ovog puta je bilo obeleženo sve većom podrškom starijih sugrađana i sugrađanki.
Treći dan za redom u više gradova u Srbiji su organizovani protesti protiv vladajućeg sistema.
Izmene Zakona o visokom obrazovanju u Mađarskoj bi mogle da onemoguće rad Centralnoevropskog univerziteta (CEU) koji posluje u glavnom gradu te zemlje. Iako vlast negira da je zakon usmeren protiv te visokškolske ustanove, teško ga je ne percipirati kao nastavak Orbanovog projekta iliberalne države u sferi obrazovanja i nauke. U odbranu CEU juče je na ulice Budimpešte izašlo nekoliko hiljadu ljudi, a za danas je najavljen nastavak protesta.
U više gradova u Srbiji danas su organizovani protesti na kojima je izraženo nezadovoljstvo aktuelnim sistemom i rezultatima izbora za predsednika republike. Na masovnim okupljanjima uglavnom su učestvovali mladi ljudi.
Samo sedam dana nakon što je protestom pred zgradom vlade Konfederacija slobodnih sindikata iznijela zahtjev za besplatnim zdravstvom i školstvom, na istom mjestu okupilo se nešto više od hiljadu ljudi na protestu Unije sindikata prosvetnih radnika Srbije.
Oko tri hiljade radnica i radnika prisustvovalo je današnjem protestu ispred vlade Srbije koji je organizovala Konfederacija slobodnih sindikata (KSS).
U Beogradu je održan protestni marš povodom 8. marta Međunarodnog dana žena.
Stanari Stepe Stepanović u Beogradu, juče su organizovali protest protiv izgradnje benzinske pumpe u tom naselju.
Aktuelni protesti u Rumuniji, izveli su na ulice do sada najveći broj ljudi u talasu masovnih demonstracija koji traje od 2012. godine. Korupcija kao povod nezadovoljstva nije nova stvar u političkom životu te zemlje, a osim velikog mobilizacijskog potencijala ona je postala i dobro oruđe za prikrivanje klasnih i ideoloških razlika.
U Nišu i Zrenjaninu su održani protesti zbog visokih cena grejanja.
Novi protest radnika i radnica Industrije mašina i traktora (IMT) organizovan je juče na šezdesetdevetu godišnjicu od osnivanja ove firme.
Kao i u Srbiji, u Albaniji su poslednjih decenija sve izraženiji neoliberalni koraci transformacije države koji se sprovode bez ikakve javne rasprave strogo autoritarnim sredstvima partija na vlasti.
Povodom predstojeće konferencije „Povratak utopije: socijalističke strategije danas“ u organizaciji Centra za politike emancipacije koja se održava u Beogradu od 15. do 17. novembra na Kolarcu i u Muzeju istorije Jugoslavije, objavljujemo intervju sa Artanom Sadikuom, aktivistom levog pokreta Solidarnost i predavačem na Institutu društvenih i humanističkih nauka u Skoplju.
Danas je u Beogradu održan još jedan protest inicijative Ne davimo Beograd ne kojem je prisustvovalo više hiljada ljudi.
Simbol svakog sela i ponos poljoprivrednika nekadašnje Jugoslavije – IMT traktor – polako nestaje s njiva i drumova. Ipak, njega nije samo „pregazilo vreme“ već je žrtva kontinuiranih loših politika koje se vode u poslednje dve decenije. Neoliberalne politike koje su u pozadini procesa deindustrijalizacije su ugasile IMT, kao što su uništile i lokalnu poljoprivrednu proizvodnju.
Radnici i radnice IMT-a su danas organizovali protest ispred vlade republike Srbije sa zahtevom da se njihova fabrika ponovo otvori i pokrene proizvodnja. Oni su zahtevali sastanak sa premijerom, međutim to im nije omogućeno pošto je, kako im je rečeno na ulazu u zgradu, „premijer na putu“.
Solidarnom akcijom na koju je pozvala inicijativa Ne davimo Beograd, nekoliko desetina građana i građanki je danas u beogradskom naselju Bara Venecija sprečilo iseljavanje porodice Timotijević i rušenje njihove kuće.
Borba koju vodi radnički pokret u Francuskoj protiv donošenja novog zakona o radu, suočena je sa agresivnim odgovorom vlasti. Dok militarizovana policija vrši sve veću represiju nad demonstrantima, konzrvativni mediji igraju odlučujuću ulogu u odbrani elita na vlasti i njihovih zakonskih reformi. Tako je i do nas ovaj značajni protestni pokret došao samo kao slika “nereda” koji prete nedevnom Evropskom prvenstvu u fudbalu, dok je analiza o njegovim strukturnim razlozima u potpunosti izostala.
Otpor projektu Beograd na vodi, je kroz akcije koje organizuje inicijativa Ne da(vi)mo Beograd doveo do najmasovnijih protesta u poslednjih petnaest godina. I dok masovnost, ali i nejasnoće u političkoj artikulaciji protesta pozivaju na dalje analize i pokušaje usmeravanja pokreta, i dok je mogućnost politizacije protesta i dalje otvorena (ali i sasvim neizvesna), jedno je sasvim sigurno – ona se može desiti samo jasno levom politizacijom. Vidimo se na protestu!
Nakon smena urednika i drugih zaposlenih i postavljanju novog Upravnog odbora, nedavna dešavanja na Radio-televiziji Vojvodine su kulminirala u protestima inicijative “Podrži RTV”. Ovaj direktni otpor i reakcija, pokrenut od samih novinara, izrasta u masovniji pokret koji pokušava da odbrani radna prava zaposlenih ali i da profesionalne zahteve pretvori u socijalne i političke.
Iza praznih floskula o „poboljšanju studentskog standarda i stanja u naukama“, kriju se sve teži uslovi studiranja – za one koji sebi to mogu da priušte. Logika „mera štednje“ je konačno pokazala svoje pravo lice u oblasti visokog obrazovanja, uvođenjem novih zakonskih okvira i strategija „razvoja“ koje predviđaju sve veći broj sufinansirajućih studenata i studentkinja.
U potpunosti nemarni odnos velikih sindikalnih centrala prema katastrofalnom stanju radnih prava, ove godine je kulminirao u povodu Praznika rada. Izostankom organizovanja prvomajskog protesta, štaviše, cinično prebacujući odgovornost za to na same radnike, sindikalni lideri su pokušali da ukinu mogućnost da oni koji tog dana, ipak žele da se priključe protestnoj šetnji, to i urade. Postavlja se pitanje, kome i čemu oni zaista služe?