Na današnji dan oko 70 radnika i radnica fabrike „Partizan“ počelo je štrajk glađu
Na današnji dan 2009. oko 70 radnika i radnica Fabrike kože „Partizan“ iz Kragujevca počelo je štrajk glađu.
… DALJE
Na današnji dan 2009. oko 70 radnika i radnica Fabrike kože „Partizan“ iz Kragujevca počelo je štrajk glađu.
… DALJE
Glavni poštanski distributivni centri u Srbiji – u Beogradu, Novom Sadu i Nišu – su trenutno u blokadi. Samoorganizovani radnici su zaustavili radni proces, a njihovi osnovni zahtevi su poboljšanje lošeg materijalnog položaja i prijem novih radnika i radnica zbog velikog radnog opterećenja.
Zaposleni u Republičkom geodetskom zavodu ponovo su u štrajku. Rukovodstvo RGZ-a štrajkače optužuje da su politički instruirani.
Na današnji dan 1876. godine u Kragujevcu su organizovane prve radničke demostracije poznate pod nazivom Crveni barjak.
Na današnji dan 1998. godine nakon šest dana potpune obustave rada završen je prvi generalni štrajk Gradskog saobraćajnog preduzeća Beograd.
Glavni poverenik sindikata „Nezavisnost“ u EPS-u, Dragoslav Ljubičić, juče je započeo štrajk glađu ispred Apelacionog suda u Beogradu. Do protesta je došlo usled dugogodišnjeg ne rešavanja tužbi radnika Elektroprivrede Srbije, koji zahtevaju isplatu zarada na osnovu smenskog rada.
Sve tri smene radnika i radnica fabrike Magna Seating u Odžacima juče su štrajkovale zbog umanjenih zarada.
Sve tri smene radnika i radnica fabrike Magna Seating u Odžacima juče su štrajkovale zbog umanjenih zarada.
Na današnjoj konferenciji za štampu, predstavnici reprezentativnih sindikata prosvete (Unija SPRS, GSPRS Nezavisnost, SRPS, SOS) najavili su protest povodom uvođenja novog sistema platnih grupa i platnih razreda u javnom sektoru. Protest pod nazivom „Pravda ispred para“ biće održan 31. avgusta s početkom u 12 časova ispred Ministarstva prosvete.
Liberalno poimanje slobode ne prepoznaje ekonomsku represiju. Zbog toga je neophodno pravo na štrajk.
Pola miliona ljudi je krajem osamdesetih u Jugoslaviji učestvovalo u štrajkovima izazvanim tadašnjom ekonomskom krizom. Ipak, sindikati kao najznačajnije organizacije radništva nisu prepoznali ovu borbu kao svoju, to su učinile novonastale nacionalističke političke stranke.
Pola miliona ljudi je krajem osamdesetih u Jugoslaviji učestvovalo u štrajkovima izazvanim tadašnjom ekonomskom krizom. Ipak, sindikati kao najznačajnije organizacije radništva nisu prepoznali ovu borbu kao svoju, to su učinile novonastale nacionalističke političke stranke.
Radnici koji su prošle subote otpušteni iz Turske fabrike Kajzen izjavili su za Mašinu da su sporazum o prekidu radnog odnosa potpisali pod pritiskom menadžmenta koji im je pretio sudskim gonjenjem.
Prema saznanjima Mašine sedam radnica i radnika je danas otpušteno iz smederevskog Kajzena.
Oko tri stotine radnica turske fabrike Kajzen u Smederevu juče je stupilo u štrajk zahtevajući isplatu neisplaćenih naknada za prekovremeni rad.
Danas je u Novom Sadu održan jednosatni štrajk upozorenja radnika Javnog gradskog saobraćajnog preduzeća (JGSP). Nezadovoljni niskim platama i lošim uslovima za rad, radnici najavljuju mogućnost potpune obustave rada ukoliko dogovori sa predstavnicima grada ne uspeju.
Radnici fabrike Zastava oružje iz Kragujevac održali su danas štrajk upozorenja.
Niz štrajkova proteklih meseci ukazuje na pogrešne politike subvencionisanja privatnih investicija i srozavanja radničkih prava.
Niz štrajkova proteklih meseci ukazuje na pogrešne politike subvencionisanja privatnih investicija i srozavanja radničkih prava.
Štrajk u kompaniji Fiat Krajsler automobili se nastavlja. Novinarke Mašine su posetile Kragujevac i razgovarale sa radnicama i radnicima i predstavnicima sindikata.
Aktuelni štrajk prosvetnih radnika još jedan je u nizu pokušaja sindikalne borbe protiv aktuelnih mera štednje koje Vlada Srbije sve agresivnije sprovodi. Ipak, ovaj štrajk nije samo reakcija na poslednje budžetske rezove koji su pogodili javni sektor, već je kulminacija višegodišnjeg urušavanja materijalnog položaja radnika i radnica u prosveti te kontinuiranog smanjivanja ulaganja države u obrazovni sistem. Pitanje koje se postavlja je da li se prosvetni radnici mogu samostalno izboriti za svoje zahteve imajući u vidu da mere štednje pogađaju celokupno društvo na svim nivoima.