Oružari odbijaju privatizaciju fabrike – nastavljaju sa štrajkačkim aktivnostima
Radnici Zastava oružja stupiće u štrajk upozorenja u ponedeljak od 12 do 13 časova, koji će održati u ispred Upravne zgrade njihove firme.
Radnici Zastava oružja stupiće u štrajk upozorenja u ponedeljak od 12 do 13 časova, koji će održati u ispred Upravne zgrade njihove firme.
Tumačenja uzroka cenzure i/ili autocenzure u medijima retko idu dalje od pitanja uređivačke politike – slično korupciji, medijska nesloboda predstavlja se kao usud, moralno posrnuće trenutno aktuelnih ovih ili onih političara, urednika, novinara… Ono što uporno izostaje, makar iz dominantnog javnog diskursa, jeste priča o uslovima u kojima ljudi ne samo rade već i žive. Da li pitanje slobode uključuje i probleme neplaćenog rada, organizovanja radnog/slobodnog vremena, mogućnosti i podsticanje učešća u borbi za poboljšanje sopstvene pozicije – ko može sebi da priušti da bude „slobodan“?
Sporne su mogućnosti i domet aktuelnog načina sindikalnog organizovanja. Međutim, čak i u postojećim zakonskim okvirima možemo zamisliti drugačije delovanje sindikata.
Mnogobrojne su preprepeke na putu ka uspešnom sindikalnom organizovanju radnica i radnika u medijima. Njihovo prevazilaženje je neophodno kako zarad boljeg ekonomskog i profesionalnog položaja novinara, tako i zarad kvalitetnog informisanja o temama od presudnog značaja za položaj radništva.
Juče je u Beogradu održan okrugli sto „Sindikati u minskom polju politike“, na kojem su učestvovali predstavnici i predstavnice sindikata, medija, političkih partija, ali i drugih političkih organizacija.
U Beogradu je održan prvi protest radnica i radnika Pošte Srbije koji je jedan u nizu najavljenih do kraja meseca.
Talas štrajkova i sindikalnih aktivnosti u Kragujevcu se nastavlja. Vlast i dalje zanemaruje interese radnika.
Talas štrajkova i sindikalnih aktivnosti u Kragujevcu se nastavlja. Vlast i dalje zanemaruje interese radnika.
Površno tretiranje radnopravnih pitanja u medijima stvara dojam da je loš položaj radnika eksces koji je rezultat nesavesnog ponašanja poslodavca.
Socijalna pravda u Srbiji postoji samo kao pusto slovo na papiru, zaključak je tribine održane u Beogradu povodom Svetskog dana socijalne pravde.
Nakon dugotrajnih i teških pregovora s poslodavcima, najveći nemački sindikat IG Metal se izborio za povišicu plate od 4.3% i mogućnost privremenog smanjenja radne nedelje.
Tokom trećeg dana konferencije „Povratak utopije 2“ održano je predavanje Sem Gindina „Ponovno promišljanje sindikata“.
Viši sud u Beogradu je doneo presudu protiv diskriminacije na osnovu sindikalne pripadnosti.
Kada tokom praznika i raspusta budete gledali crtaće ispričajte jedni drugima i ovu zanimljivu priču o radničkim borbama u Magičnom kraljevstvu.
Kada tokom praznika i raspusta budete gledali crtaće ispričajte jedni drugima i ovu zanimljivu priču o radničkim borbama u Magičnom kraljevstvu.
Danas je održan jednodnevni štrajk i protest radnika i radnica u javnim službama.
Radnici i radnice preduzeća FKL Temerin pokušavaju sudskim putem da namire dugovanja koja prema njima ima poslodavac. Međutim, privatni vlasnik zahvaljući političkim vezama i dalje uspešno pliva u preduzetničkim vodama.
Sindikati Odbrambene industrije Srbije su 5. jula poručili u zajedničkom saopštenju da će „stati u odbranu svojih fabrika“.
Radnici Fiata ponovili su danas štrajk upozorenja i najavili potpunu obustavu rada za sutra ukoliko njihovi zahtevi ne budu ispunjeni.
U fabrici Fori tekstil u Kragujevcu došlo je do pobune oko četiri stotine radnica.
Samo sedam dana nakon što je protestom pred zgradom vlade Konfederacija slobodnih sindikata iznijela zahtjev za besplatnim zdravstvom i školstvom, na istom mjestu okupilo se nešto više od hiljadu ljudi na protestu Unije sindikata prosvetnih radnika Srbije.
Oko tri hiljade radnica i radnika prisustvovalo je današnjem protestu ispred vlade Srbije koji je organizovala Konfederacija slobodnih sindikata (KSS).
Razgovarali smo sa političkim ekonomistom Leom Paničem tokom njegovog boravka u Beogradu, gde je gostovao na konferenciji Povratak utopije, koju je organizovao Centar za politike emancipacije.
Devastirajuća kriza koja je postala globalna 2008. godine uzdrmala je ruševine leve tradicije. Okrnjeni elementi počinju se slagati u nove male celine. To ne bi bilo moguće bez mnogobrojnih zajednica, društvenih pokreta i pojedinaca koji nisu prestali da sanjaju realnu utopiju solidarnosti, slobode i jednakosti, pokušavajući da delaju u njenu korist. Jedan od takvih protagonista je Leo Panič (Leo Panitch), profesor političkih nauka na Univerzitetu Jork u Torontu, koji je, kako sam kaže, na osnovnim studijama, nakon čitanja Marksovog Predgovora za prilog kritici političke ekonomije šapnuo svom drugu Semu Gindinu (Sam Gindin) „Mislim da sam marksista“.