Muzičari praznog džepa čekaju da sunce sine

Kada nema profitabilnih koncerata, festivala i drugih masovnih događaja, mašinerija muzičke industrije melje svoju bazu – muzičarke i muzičare. Njih bi se dalo društveno zaštititi, ali postojeća regulacija te radne oblasti daje vlastima odrešene ruke da veliki deo muzičara prepuste nemilosti tržišta, na kojem nema potražnje za njihovom radnom snagom.

Kada nema profitabilnih koncerata, festivala i drugih masovnih događaja, mašinerija muzičke industrije melje svoju bazu – muzičarke i muzičare. Njih bi se dalo društveno zaštititi, ali postojeća regulacija te radne oblasti daje vlastima odrešene ruke da veliki deo muzičara prepuste nemilosti tržišta, na kojem nema potražnje za njihovom radnom snagom.

radnici rade na popločavanju puta

Da li o visini minimalca zapravo odlučuje jedan čovek?

Od izvora iz UGS „Nezavisnost“ saznajemo da će pregovori o visini minimalne zarade za sledeću godinu biti gotovi do 14. septembra. Osim toga, znamo i da su predstavnici poslodavaca protiv bilo kakvog povećanja, dok sindikalni predstavnici zahtevaju povećanje na 37.000 dinara. Predstavnici dve sindikalne centrale koje ne učestvuju u radu Socijalno-ekonomskog saveta – Asocijacija slobodnih i nezavisnih sindikata (ASNS) i Udruženi sindikati Srbije Sloga, smatraju da stvarnih pregovora zapravo i nema i da odluku donosi jedan čovek.

Građevinci iz Indije se vraćaju kućama zahvaljujući međunarodnim sindikalnim vezama

Građevincima iz Indije koji su sredinom prethodne nedelje započeli štrajk zahtevajući da im se isplate zaostale zarade i omogući povratak kući, će biti omogućen povratak od ove nedelje, saznaje Mašina. Ovo nije prvi put da se radnici iz Indije nezadovoljni radnim uslovima u ovoj firmi a ceo slučaj je otvorio i pitanje nužnosti međunarodne saradnje o čemu smo razgovarali sa predstavnicima sindikata iz Srbije i Indije.

Odluka o početku pregovora o visini minimalca u petak

Kako saznajemo iz Socijalno-ekonomskog saveta (SES), uprkos prethodnim najavama, odluka o početku pregovora o visini minimalne cene rada za sledeću godinu se očekuje u petak kada će biti održan sastanak Kolegijuma SES-a.

Clean Clothes Campaign i Novi sindikat: za dostojanstvenu platu tekstilnim radnicama

Tekstilne radnice imaju najniže zarade u prerađivačkoj industriji u regionu u kojima su prisutni različiti vidovi kršenja radnih prava, dok poslodavci otežavaju i zabranjuju sindikalno organizovanje radnica i radnika, zaključeno je na konferenciji održanoj u organizaciji Clean Clothes Campaign i hrvatskog Novog sindikata pod nazivom „Za dostojanstvenu plaću radnika i obavezujuću korporativnu odgovornost”.

Pogon fabrike Jura u Rači

Novi pritisci na sindikalce u Juri

Poverenik sindikata u fabrici Jure u Leskovcu, Predrag Stojanović, je ponovo dobio pretnje otkazom. Ovog puta, zato što je za medije govorio o opasnostima rada u toj fabrici tokom epidemije.

Poverenik sindikata u fabrici Jure u Leskovcu, Predrag Stojanović, je ponovo dobio pretnje otkazom. Ovog puta, zato što je za medije govorio o opasnostima rada u toj fabrici tokom epidemije.

Koga podržavaju sindikati na izborima?

Manje od nedelju dana je ostalo do izbora, a sudeći po toku predizbornih kampanja radna prava i poboljšanje položaja radnika i radnica nisu ni izbliza značajna tema. Pitali smo sindikate da li će podržati neku od izbornih lista, šta su za njih važne teme i da li vide mogućnost saradnje sa nekim političkim opcijama u budućnosti.

Fudbaleri Borca iz Čačka započeli štrajk glađu

Bivši igrači Borca iz Čačka su započeli štrajk glađu zbog neisplaćenih zarada koji im klub duguje. Osim bivših fudbalera Borca ispred zgrade gradske uprave u Čačku okupili su se i bivši fudbaleri FK Jagodina koji se nalaze u sličnoj situaciji. Kako kažu iz Sindikata profesionalnih fudbalera „Nezavisnost“ ovo je prvi štrajk glađu u svetskoj istoriji fudbala.

Pogon fabrike Jura u Rači

Godine represije nad sindikalnim aktivistima u kompaniji Jura

Obustava rada i protest radnika i radnica Jure tokom vanrednog stanja su mnoge iznenadili. Uslovi rada u ovoj kompaniji i loš odnos menadžmenta prema radnicima i radnicama su nadaleko poznati, ono što je manje poznato je da već godinama postoje pokušaji sindikalnog organizovanja koje ima svoje učinke i u ovoj izuzetno neprijateljskoj sredini za borbru za radna prava.

Obustava rada i protest radnika i radnica Jure tokom vanrednog stanja su mnoge iznenadili. Uslovi rada u ovoj kompaniji i loš odnos menadžmenta prema radnicima i radnicama su nadaleko poznati, ono što je manje poznato je da već godinama postoje pokušaji sindikalnog organizovanja koje ima svoje učinke i u ovoj izuzetno neprijateljskoj sredini za borbru za radna prava.

Kako smo obeležili Prvi maj tokom pandemije

Međunarodni praznik rada Prvi maj ove godine protiče u specifičnoj atmosferi koju određuje pandemija koronavirusa. Prvi maj u Srbiji protiče u znaku produženog policijskog časa koji je sprečio skupove ovim povodom tako da nakon dužeg vremena neće biti ni protesta ni proslava.

Prvi maj – borba koja traje

Ove godine Prvi maj obeležavamo u prilično specifičnim uslovima. Pandemija koronavirusa i stroge mere kontrole kretanja i okupljanja, koje su mnoge vlade nametnule, će sprečiti veliki broj prvomajskih proslava i protesta širom sveta. U Srbiji, ne samo da neće biti moguće organizovati prvomajski protest i druženja u prirodi već će većina nas praznik provesti zaključana u domovima, pod uslovom da ih imamo.

Da li Socijalno-ekonomski savet zaista podržava politiku predsednika i Vlade Srbije?

Vlada Srbije i Ministarstvo za rad, boračka i socijalna pitanja su objavili saopštenje Socijalno-ekonomskog saveta (SES) u kojem članovi ovog tela ističu podršku predsedniku Aleksandru Vučiću i Vladi u borbi protiv koronavirusa, kao i za sprovođenje mera za sprečavanje posledica po privredu. Ipak, sindikalni predstavnici u SES-u saopštavaju da se ne slažu sa takvim saopštenjem pa čak i da takvo saopštenje kao i sednica nisu legitimni.

Ekonomske mere Vlade – kome to država (ne)pomaže

Ministar finansija Siniša Mali predstavio je Vladine ekonomske mere za pomoć privredi koja se našla u krizi usled pada aktivnosti tokom epidemije koronavirusa. Paket državne pomoći podrazumeva 5,1 milijardi evra, odnosno 11% BDP-a, koji će biti iskorišćeni prevashodno za pokrivanje poreskih olakšica za privrednike, kreditiranje privatnog sektora kao i direktnu pomoć privatnicima u vidu isplate tri minimalne plate zaposlenima.