Podrška studentima i studentkinjama
Septembarski ispitni rokovi na fakultetima širom Srbije se polako bliže kraju a paralelno s tim se povećavaju i tenzije između studenata, fakulteta i Ministarstva prosvete.
Septembarski ispitni rokovi na fakultetima širom Srbije se polako bliže kraju a paralelno s tim se povećavaju i tenzije između studenata, fakulteta i Ministarstva prosvete.
Informatička javna dobra su u sve većoj meri podložna kapitalističkoj profitnoj logici. Štaviše, ovakvo kapitalističko prisvajanje je primer kako se čak i proizvodnja bazirana na ideji široke dostupnosti i egalitarnosti lako može pretvoriti u svoju suprotnost. Ipak, napor koji hakeri ulažu u razvoj slobodnih softvera može postati važan deo stvaranja alternative, ali je pre toga nužno da oni sami prepoznaju politički značaj sopstvenog rada.
Radnici i radnice IMT-a su danas organizovali protest ispred vlade republike Srbije sa zahtevom da se njihova fabrika ponovo otvori i pokrene proizvodnja. Oni su zahtevali sastanak sa premijerom, međutim to im nije omogućeno pošto je, kako im je rečeno na ulazu u zgradu, „premijer na putu“.
U maju 2016. godine u okviru projekta Kritička mašina, Iva Marčetić je održala predavanje o problemu evropskih stambenih politika koje su u prošlosti razrađivale opsežne modele socijalnog stanovanja. Danas je situacija sasvim drugačija – strah od deložacija i ekstremnog siromaštva sve je prisutniji, dok je veliki broj mladih primoran da živi sa roditeljima, bez perspektive i mogućnosti za rešenjem stambenog pitanja.
Solidarnom akcijom na koju je pozvala inicijativa Ne davimo Beograd, nekoliko desetina građana i građanki je danas u beogradskom naselju Bara Venecija sprečilo iseljavanje porodice Timotijević i rušenje njihove kuće.
Dugo očekivani ekspoze nedavno je konačno predstavljen javnosti nagon čega je nova vlada formirana. Srbiju do 2020. premijer vidi kao najbrže rastuću zemlju na evropskom kontinentu. Međutim, očiglednim zaoštravanjem neoliberalnih reformi, daljim smanjivanjem radničkih prava, nastavkom privatizacionih procesa i sve manje dostupnim obrazovnim i zdravstvenim sistemom, taj „rast“ je rezervisan samo za malobrojne.
Odmah nakon pokušaja puča u Turskoj koji se odigrao sredinom jula, usledio je talasa agresivne represije nad pojedincima i institucijama koji su bili označeni kao „neprijatelji“ nacionalnog jedinstva. Sada vlast na čelu sa Erdogenom nastavlja „čišćenje“ naročito u sektorima obrazovanja i medija. Ipak, dugoročnije gledano, intenzivirani pritisci vladajuće politike vrlo brzo mogu da se preusmere na levicu, radnički i kurdski pokret.
Ukoliko ste se zapitali kome i čemu služe savremene građevine od kojih vam često zastaje dah, to ste učinili s punim pravom. One su sve više koncetrisane na potrebe elita i najčešće su otuđene od potreba lokalnog stanovništva, iako se izgrađuju uz velike javne subvencije. Istovremeno, savremena arhitektura je u putpunosti potisnuta iz projektovanja javnog stanovanja.
Na početku avgustovskog letnjeg režima rada Mašine, donosimo prevod intervja sa Dejvidom Harvijem (David Harvey), profesorom na Univerzitetu Njujork, jednim od najuticajnijih profesora antropologije, geografije i urbanih studija koji se, već više od četiri decenije bavi kritičkim studijama Marksovog Kapitala.
Relativizacija katastrofalnih učinaka ratova tokom devedesetih i njihovih žrtava su postali sastavni deo retorike jugoslovenskih političkih elita. Za njih je najzgodnije kada uz to mogu da se nadovežu i na tematiku Drugog svetskog rata i stradanja „njihove“ nacije. Takva politika prikriva činjenicu da su od rata korist imale jedino te iste elite, dok su stradali radnici i radnice i uništena društvena imovina.
Decenijama dug proces komodifikacije i privatizacije evropskih železnica, iako pod izgovorom “dobrobiti” za svoje krajnje korisnike, pokazuje se sasvim suprotnim. Bez obzira što su javne železnice sigurniji oblik prevoza i ekološki prihvatljiviji, rasparčavanjem i razdvajanjem njenih funkcija te insistiranjem na konkurenciji među prevoznicima, železnički regoinalni prevoz opada a svakodnevne potrebe stanovnika se zanemaruju.
Uspostavljanje dualnog obrazovanja za mandatara buduće vlade predstavlja jedan od najvažnijih reformskih projekata. Ono što promoteri ovog navodno uspešnog koncepta propuštaju da kažu jeste da se njime produbljuje klasna raslojenost među samim učenicima, da se smanjuje mogućnost individualnog razvoja i da se, uz javne troškove, dodatno pogoduje poslodavcima koji dobijaju gotovo besplatnu radnu snagu.
Zidne novine su „likovno – informativni projekat“ koji je pokrenuo umetnički kolektiv KURS pre tri godine.
Dobar deo infrastrukturnih i proizvodnih postrojenja stvorenih tokom socijalističkog perioda, u kapitalističkoj transformaciji gubi svoju namenu. Umesto društvene korisnosti ovim prostorima se nameće novi naziv i obećanje o spasu u vidu braunfild investicija. Međutim, jedino radništvo i lokalna zajednica – oni koji su ih stvorili – mogu iznaći dugotrajno rešenje za ponovno stavljanje ovih građevina u upotrebu.
Borba koju vodi radnički pokret u Francuskoj protiv donošenja novog zakona o radu, suočena je sa agresivnim odgovorom vlasti. Dok militarizovana policija vrši sve veću represiju nad demonstrantima, konzrvativni mediji igraju odlučujuću ulogu u odbrani elita na vlasti i njihovih zakonskih reformi. Tako je i do nas ovaj značajni protestni pokret došao samo kao slika “nereda” koji prete nedevnom Evropskom prvenstvu u fudbalu, dok je analiza o njegovim strukturnim razlozima u potpunosti izostala.
Bahato i nasilno ponašanje komunalne policije postalo je pravilo koje je u poslednjem slučaju završilo smrću jednog čoveka. Time se samo potvrđuje uloga ove „parainstitucije“ kojom kapitalistička država sistemski „čisti“ svoj grad od onih koje sama stvara – od siromašnih, nepoželjnih i marginalizovanih.
Sve redovniji apeli za prikupljanje novčane pomoći radi lečenja obolelelih pokazuju ne toliko koliko smo humani, već koliko nam je javni zdravstveni sistem urušen pod pritiskom mera štednji, reformi i racionalizacija. Takve humanitarne akcije, koje povremeno i obezbede neophodnu pomoć za nekoga, ujedno prikrivaju sistemske probleme zdravstvenog sistema koji je sve manje dostupan.
Strukturno nevidljivi, socijalno obespravljeni i rasno diskriminisani, većina Roma u Srbiji živi u krajnjem siromaštvu, bez rešenog stambenog pitanja i bez mogućnosti kontinuiranog obrazovanja. Usled sve agresivnije privatizacije zemljišta na kojima decenijama organizovano žive, Romi se sve češće prinudno raseljavaju, bez namere nadležnih za sistemskim rešenjima problema.
Revizionistička istoriografija i njeni proponenti, koristeći svoje pozicije (moći) na institucijama visokog istorijsko-naučnog ranga, sve više i sve češće, prekrajaju istoriju u cilju normalizovanja strukturnog anti-antifašističkog i antikomunističkog diskursa. Ipak, neka naučna saznanja i nepobitne istorijske činjenice ostaju kao neoborivi argument u borbi protiv demonizacije narodno-oslobodilačke borbe.
Revizionistička istoriografija i njeni proponenti, koristeći svoje pozicije (moći) na institucijama visokog istorijsko-naučnog ranga, sve više i sve češće, prekrajaju istoriju u cilju normalizovanja strukturnog anti-antifašističkog i antikomunističkog diskursa. Ipak, neka naučna saznanja i nepobitne istorijske činjenice ostaju kao neoborivi argument u borbi protiv demonizacije narodno-oslobodilačke borbe.
Za Mašinu smo s Anom Hofman razgovarali o njenoj novoj knjizi Novi život partizanskih pesama koja je nedavno predstavljena u beogradskom Centru za kulturnu dekontaminaciju, a koja se bavi nasleđem partizanskih pesama i njihovim subverzivnim potencijalom u kontekstu postsocijalističkih jugoslovenskih društava i globalne krize neoliberalizma.