Krisa Hedžis

Zašto Amerikanci više ne mogu da raspravljaju o politici?

Crvena podrška prepričava razgovor sa YouTube kanala Krisa Hedžisa (Chris Hedges) koji nam otkriva poreklo i prirodu podela u američkom medijskom prostoru, u kome se dve suprotstavljene frakcije „Jedinstvene partije“ (Uni Party – kako se često referiše na zajedničku donatorsko-lobističku kotrolu nad Demokratskom i Republikanskom partijom) više ni ne razumeju međusobno, tako da je dijalog postao i nemoguć.

Crvena podrška prepričava razgovor sa YouTube kanala Krisa Hedžisa (Chris Hedges) koji nam otkriva poreklo i prirodu podela u američkom medijskom prostoru, u kome se dve suprotstavljene frakcije „Jedinstvene partije“ (Uni Party – kako se često referiše na zajedničku donatorsko-lobističku kotrolu nad Demokratskom i Republikanskom partijom) više ni ne razumeju međusobno, tako da je dijalog postao i nemoguć.

džej

„Me sijum čaveja tari Jugoslavija“: Romska muzika u socijalizmu

Džej je jedan od poslednjih velikih i popularnih narodnjaka Jugoslavije. Iza njega stoji plejada romskih pevača i pevačica čije nam živote i dela približava istoričar Aleksandar Nikolić.

Džej je jedan od poslednjih velikih i popularnih narodnjaka Jugoslavije. Iza njega stoji plejada romskih pevača i pevačica čije nam živote i dela približava istoričar Aleksandar Nikolić.

Odluka suda u Alabami prema kojoj su embrioni ljudska bića može imati ozbiljne posledice

Alabama je odlučila: u februaru 2024. godine donesena je presuda Vrhovnog suda u Alabami koja kaže da smrznuti embrioni zakonski predstavljaju decu. Šta ovo znači, zašto je važno i zbog čega se dogodilo?

Alabama je odlučila: u februaru 2024. godine donesena je presuda Vrhovnog suda u Alabami koja kaže da smrznuti embrioni zakonski predstavljaju decu. Šta ovo znači, zašto je važno i zbog čega se dogodilo?

mediji, ilustracija

Veštačka inteligencija u novinarstvu: između benefita i zloupotreba

Pitanje korišćenja veštačke inteligencije (VI) i zaštite od zloupotrebe u medijima i uopšte, neprestano se postavlja. Stručnjaci tvrde da će do 2026. godine ogromnu većinu sadržaja na internetu proizvoditi upravo VI, a to se odnosi i na sadržaj u medijima, pa ovakve prognoze izazivaju bojazan da će VI ubrzo zameniti novinare u redakciji.

Pitanje korišćenja veštačke inteligencije (VI) i zaštite od zloupotrebe u medijima i uopšte, neprestano se postavlja. Stručnjaci tvrde da će do 2026. godine ogromnu većinu sadržaja na internetu proizvoditi upravo VI, a to se odnosi i na sadržaj u medijima, pa ovakve prognoze izazivaju bojazan da će VI ubrzo zameniti novinare u redakciji.

Obrenovac u raljama poplava i privatnih konsultanata

Obrenovac je pre deset godina bio pod vodom. Mnogi strepe da bi nešto slično moglo da se ponovi a to što vlast preko tendera traži konsultante za zaštitu od poplava, pošto javnih službi koje bi to radile više nemamo – ne doprinosi smanjivanju straha.

Obrenovac je pre deset godina bio pod vodom. Mnogi strepe da bi nešto slično moglo da se ponovi a to što vlast preko tendera traži konsultante za zaštitu od poplava, pošto javnih službi koje bi to radile više nemamo – ne doprinosi smanjivanju straha.

Oblik građevinskog buma: nove zgrade daleko nadmašuju stare, dramatično menjajući gradski pejzaž i lokalne infrastrukturne potrebe. Foto: Zeleni Kolašin

Građevinski bum u Kolašinu: Izgradnja luksuznih stanova se ne može smatrati urbanim razvojem

U osnovi tih zamisli nije vizija urbanog razvoja koja bi podstakla privredu grada i podržala lokalne zajednice, već šema za izvlačenje bogatstva iz njegovog zadivljujućeg pejzaža.

U osnovi tih zamisli nije vizija urbanog razvoja koja bi podstakla privredu grada i podržala lokalne zajednice, već šema za izvlačenje bogatstva iz njegovog zadivljujućeg pejzaža.

litijum

Veštačka inteligencija, budućnost rada i planete

Veštačka inteligencija više nije samo na filmu, sada je svuda oko nas. Kako se širi upotreba AI-a otvara se sve više pitanja – da li ćemo ostati bez posla, koliko sve to košta i ko plaća? Deo odgovora donosimo u tekstu Maše Marinković.

Veštačka inteligencija više nije samo na filmu, sada je svuda oko nas. Kako se širi upotreba AI-a otvara se sve više pitanja – da li ćemo ostati bez posla, koliko sve to košta i ko plaća? Deo odgovora donosimo u tekstu Maše Marinković.

Kako žive studenti danas: Iako kvalitetni, fakulteti postali obezvređeni, smatraju studenti

Studenti Beogradskog univerziteta većinom misle da je kvalitet obrazovanja koji naši fakulteti nude na visokom nivou, ali da se u obrazovanje ne ulaže ni blizu dovoljnog. Studenti objašnjavaju kako je Bolonja uticala na obrazovni sistem u Srbiji i zašto se sve manje studenata odlučuje da studira.

Studenti Beogradskog univerziteta većinom misle da je kvalitet obrazovanja koji naši fakulteti nude na visokom nivou, ali da se u obrazovanje ne ulaže ni blizu dovoljnog. Studenti objašnjavaju kako je Bolonja uticala na obrazovni sistem u Srbiji i zašto se sve manje studenata odlučuje da studira.

Pesma za Evroviziju: Gnezdo orlovo kao paradigma naše nacionalističke stvarnosti

I ove godine lokalno takmičenje za predstavnika Srbije na pesmi Evrovizije ne prolazi bez rasprava, promišljanja, strepnji i nadanja. I dobro je, uloga kulture je između ostalog i da dovodi do promišljanja stvarnosti i budućnosti nekog društva. Breskvica i njena numera „Gnezdo orlovo“ su pitanje Kosova i nacionalizma stavili u prvi plan, ili su se samo nakačili na vruće teme?

I ove godine lokalno takmičenje za predstavnika Srbije na pesmi Evrovizije ne prolazi bez rasprava, promišljanja, strepnji i nadanja. I dobro je, uloga kulture je između ostalog i da dovodi do promišljanja stvarnosti i budućnosti nekog društva. Breskvica i njena numera „Gnezdo orlovo“ su pitanje Kosova i nacionalizma stavili u prvi plan, ili su se samo nakačili na vruće teme?

studenti

Kako žive studenti danas: „Studiranje u Beogradu postaje luksuz”

Ko može da priušti obrazovanje u Beogradu i kako žive studenti? Studentkinje i studenti Beogradskog univerziteta odgovaraju na ova pitanja i predočavaju sa kakvim se preprekama susreću.

Ko može da priušti obrazovanje u Beogradu i kako žive studenti? Studentkinje i studenti Beogradskog univerziteta odgovaraju na ova pitanja i predočavaju sa kakvim se preprekama susreću.

More, Makron, ne ori drumove – iliti kako je EU pred izbore popustila poljoprivrednicima

Evropski parlament će dozvoliti poljoprivrednicima da još godinu dana ne odvajaju deo obradivih površina za obnavljanje prirode iako će krajnju štetu od toga trpeti i sama poljoprivreda.

Evropski parlament će dozvoliti poljoprivrednicima da još godinu dana ne odvajaju deo obradivih površina za obnavljanje prirode iako će krajnju štetu od toga trpeti i sama poljoprivreda.

Protest "Srbija protiv nasilja"

Godine koje su pojeli petooktobarski mrmoti

Jedni izbori su gotovi, bliže se drugi – levica, onakva kakva jeste u parlamentarnoj borbi, je pred velikim dilemama. Da li će levi politički akteri hrabrije zagaziti u politiku ili će ostati mali deo održavanja status-a quo analizira Saša Dragojlo.

Jedni izbori su gotovi, bliže se drugi – levica, onakva kakva jeste u parlamentarnoj borbi, je pred velikim dilemama. Da li će levi politički akteri hrabrije zagaziti u politiku ili će ostati mali deo održavanja status-a quo analizira Saša Dragojlo.

Osam sati rada je previše — borba protiv sagorevanja na poslu

Zbog čega u tolikoj meri sagorevamo na poslu i zašto je u Srbiji nemoguće živeti od osmočasovnog rada? Kako do poboljšanja uslova rada i života? O tome čitajte u tekstu autorke Lane Nikolić koja je razgovarala sa Saritom Bradaš, psihološkinjom i istraživačicom i Melanijom Lojpur, aktivistkinjom i portparolkom političke platforme Solidarnost.

Zbog čega u tolikoj meri sagorevamo na poslu i zašto je u Srbiji nemoguće živeti od osmočasovnog rada? Kako do poboljšanja uslova rada i života? O tome čitajte u tekstu autorke Lane Nikolić koja je razgovarala sa Saritom Bradaš, psihološkinjom i istraživačicom i Melanijom Lojpur, aktivistkinjom i portparolkom političke platforme Solidarnost.

Argentinski „masakr motornom testerom“ radnih prava izazvao generalni štrajk i proteste

Ispred zgrade ambasade Argentine u Knez Mihailovoj međunarodni pokret Extinction rebellion Srbije (Bunt za opstanak) će održati performans podrške narodu Argentine, koji će danas stupiti u generalni štrajk.

Ispred zgrade ambasade Argentine u Knez Mihailovoj međunarodni pokret Extinction rebellion Srbije (Bunt za opstanak) će održati performans podrške narodu Argentine, koji će danas stupiti u generalni štrajk.

Između potrebe i dostupnosti: Izazovi narodnih kuhinja u Srbiji

Opadanje broja korisnika prava na besplatan obrok u Srbiji vlasti vide kao pozitivan znak. Međutim, sagovornici Mašine ukazuju na prepreke zbog kojih mnogi ostaju uskraćeni za pravo, kao i na nedostatak kapaciteta samih narodnih kuhinja.

Opadanje broja korisnika prava na besplatan obrok u Srbiji vlasti vide kao pozitivan znak. Međutim, sagovornici Mašine ukazuju na prepreke zbog kojih mnogi ostaju uskraćeni za pravo, kao i na nedostatak kapaciteta samih narodnih kuhinja.

Puni para, a siromašni – o danima kada smo obrisali nule

Pre tačno trideset godina u domove građana SR Jugoslavije je ušao Deda Avram i doneo „novi dinar“. Nakon skoro dve godine patnje tokom hiperinflacije koja je pratila rat i potpunu međunarodnu izolaciju zemlje za mnoge je novi guverner Dragoslav Avramović bio pravi superheroj a njegov program makar delimični pomak sa tadašnjeg dna.

Pre tačno trideset godina u domove građana SR Jugoslavije je ušao Deda Avram i doneo „novi dinar“. Nakon skoro dve godine patnje tokom hiperinflacije koja je pratila rat i potpunu međunarodnu izolaciju zemlje za mnoge je novi guverner Dragoslav Avramović bio pravi superheroj a njegov program makar delimični pomak sa tadašnjeg dna.

„Pljuni i zapjevaj“: popularna muzika u socijalističkoj Jugoslaviji

Ex-YU pop-rok – obavezni deo velikog broja žurki i neizostavni deo istorije socijalističke Jugoslavije. Nastanak i razvoj popularne muzike nekadašnje države približava nam Aleksandar Nikolić.

Ex-YU pop-rok – obavezni deo velikog broja žurki i neizostavni deo istorije socijalističke Jugoslavije. Nastanak i razvoj popularne muzike nekadašnje države približava nam Aleksandar Nikolić.

Podsećanje na zaboravljenu komunističku istoriju nedeljnika NIN

Osnivanje ovog „najstarijeg nedeljnika na Balkanu“, vezuje se za davnu 1935. godinu i Komunističku partiju Jugoslavije, što je istorijska činjenica na koju vredi podsetiti.

Osnivanje ovog „najstarijeg nedeljnika na Balkanu“, vezuje se za davnu 1935. godinu i Komunističku partiju Jugoslavije, što je istorijska činjenica na koju vredi podsetiti.

Stroga kontrola (pred)izbornih procesa

O tome šta je novo a šta staro u srpskoj izbornoj logici, gde je ključ političke dominacije SNS-a, te šta stoji iza Nestorovićevog „glasa iz naroda“, piše Stefan Aleksić.

O tome šta je novo a šta staro u srpskoj izbornoj logici, gde je ključ političke dominacije SNS-a, te šta stoji iza Nestorovićevog „glasa iz naroda“, piše Stefan Aleksić.

Štrajk glađu kao metod borbe za političke ciljeve

Nosioci republičke liste „Srbija protiv nasilja“, Marinika Tepić i Miroslav Aleksić su u ponedeljak 18. decembra na protestu organizovanom zbog krađe izborne volje građana na izborima organizovanim dan ranije objavili da stupaju u štrajk glađu. Ovaj ekstremni metod borbe je imao različite ishode u modernoj istoriji a lokalnom političkom kontekstu je obesmišljen u prethodnim godinama.

Nosioci republičke liste „Srbija protiv nasilja“, Marinika Tepić i Miroslav Aleksić su u ponedeljak 18. decembra na protestu organizovanom zbog krađe izborne volje građana na izborima organizovanim dan ranije objavili da stupaju u štrajk glađu. Ovaj ekstremni metod borbe je imao različite ishode u modernoj istoriji a lokalnom političkom kontekstu je obesmišljen u prethodnim godinama.

Borba protiv menstrualnog siromaštva u Srbiji

Veliki broj žena je suočen sa problemom menstrualnog siromaštva koji nije individualni već društveni problem. U Srbiji je aktivan sve veći broj inicijativa koje su usmerene ka rešavanju ovog problema kako smanjivanjem poreza na menstrualne proizvode tako i kroz obezbeđivanje besplatnih uložaka i tampona na određenim lokacijama.

Veliki broj žena je suočen sa problemom menstrualnog siromaštva koji nije individualan već društveni problem. U Srbiji je aktivan sve veći broj inicijativa koje su usmerene ka rešavanju ovog problema kako smanjivanjem poreza na menstrualne proizvode tako i kroz obezbeđivanje besplatnih uložaka i tampona na određenim lokacijama.